Prokarioti: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 48: Redak 48:
}}
}}


[[Kategorija:Prokarioti]]
[[Kategorija:Prokarioti| ]]
[[Kategorija:Živi svijet]]
[[Kategorija:Živi svijet]]



Inačica od 16. lipnja 2013. u 22:22

Prokarioti
Sistematika
Carstvo:Procaryota
Haeckel, 1866.
Domene
Shematski prikaz prokariotske stanice: 1- kapsula; 2-stanična stijenka; 3-stanična membrana; 4-citoplazma; 5-ribosomi; 6-mezosomi; 7-nukleoid; 8-flagelum

Prokarioti (Procarya, Procaryota; od starogrčkog pro = prije, ranije i karyon = orah, jezgra), ranije Monera, su stanična živa bića jednostavne građe koja imaju staničnu stijenku i membranu ali nemaju staničnu jezgru (nemaju oblikovanu jezgrinu ovojnicu) ni organele, osim ribosoma.

U ovu skupinu organizama pripadaju bakterije i Archaea, dok su svi ostali, jednostanični ili višestanični organizmi, eukarioti. Takav tip stanice naziva se protocit.

U citoplazmi prokariotskih stanica DNK se nalazi slobodno kao jezgrin ekvivalent, nukleoid. U ovim stanicama najčešće se nalazi samo jedan jedini kromosom koji ne sadrži histoproteine kao stanice eukariota. Kromosom bakterija najčešće se sastoji od samo jedne zatvorene DNK molekule. Samo neki prokarioti sadrže linearne kromosome.

Veličina prokariota (kod duguljastih promjer) je između 0,2 i 700 µm (Thiomargarita namibiensis oko 700 µm).

Sljedeća svojstva obilježavaju prokariote:


Drugi projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Prokarioti

Predložak:Link FA