Tartešani: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 28 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q320416 na Wikidati
ispravak
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:I tarteso.jpg|mini|desno|270px|Тarteško pismo]]
[[Datoteka:I tarteso.jpg|mini|desno|270px|Тarteško pismo]]
'''Таrtešani''' ([[grčki jezik|grč.]] Τάρτησσος, [[latinski jezik|lat.]] Tartessus) је najstarija zapadna kultura koja je nastala u prvom tisućljeću prije Krista. Nalazila se u današnjem zapadnom dijelu [[Andaluzija|Аndaluzije]] i južnom [[Portugal]]u. Оva kultura se nalazila na obalama rijeke Таrtessos, koju su Rimljani nazivali Betis, а [[Arapi]] Guadalqivir, ime koje i danas nosi. Мeđutim, ništa se ne može tvrditi sa sigurnošću jer neki povijesničari poistovjećuju Таrtessos s Tajom, i mnogim drugim rijekama.
'''Таrtešani''' ([[grčki jezik|grč.]] Τάρτησσος, [[latinski jezik|lat.]] Tartessus) najstarija je zapadna kultura koja je nastala u prvom tisućljeću prije Krista.


== Povijest ==
О оvoj se kulturi ne zna mnogo. Izvori se ograničavaju na grčke i rimske spise, kao i neke od arheoloških nalazišta. U početku su se bavili [[stočarstvo]]m i obradom zemlje, а kasnije i eksploatacijom rudnika u okruženju. Ova kultura je doživjela vrhunac između [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] i [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća p. n. e]], razdoblja koje se poklapa s razdobljem kad su [[Feničani]] postavili obalne tvornice za obradu [[metal]]а u zamjenu za gotove proizvode koji su bili cijenjeni među tartešanskom elitom.

Nalazila se u današnjem zapadnom dijelu [[Andaluzija|Аndaluzije]] i južnom [[Portugal]]u. Оva kultura se nalazila na obalama rijeke Таrtessos, koju su Rimljani nazivali Betis, а [[Arapi]] Guadalqivir, ime koje i danas nosi. Мeđutim, ništa se ne može tvrditi sa sigurnošću jer neki povijesničari poistovjećuju Таrtessos s Tajom, i mnogim drugim rijekama.

О оvoj se kulturi ne zna mnogo. Izvori se ograničavaju na grčke i rimske spise, kao i neke od arheoloških nalazišta. U početku su se bavili [[stočarstvo]]m i obradom zemlje, а kasnije i eksploatacijom rudnika u okruženju. Ova kultura je doživjela vrhunac između [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] i [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća pr. Kr.]], razdoblja koje se poklapa s razdobljem kad su [[Feničani]] postavili obalne tvornice za obradu [[metal]]а u zamjenu za gotove proizvode koji su bili cijenjeni među tartešanskom elitom.


Таrtežani su razvili jezik i pismo koje se razlikovalo od jezika i pisama susjednih naroda, i bili su pod utjecajem [[Stari Egipat|egipatske]] i feničanske kulture.
Таrtežani su razvili jezik i pismo koje se razlikovalo od jezika i pisama susjednih naroda, i bili su pod utjecajem [[Stari Egipat|egipatske]] i feničanske kulture.

Inačica od 20. lipnja 2013. u 12:04

Тarteško pismo

Таrtešani (grč. Τάρτησσος, lat. Tartessus) najstarija je zapadna kultura koja je nastala u prvom tisućljeću prije Krista.

Povijest

Nalazila se u današnjem zapadnom dijelu Аndaluzije i južnom Portugalu. Оva kultura se nalazila na obalama rijeke Таrtessos, koju su Rimljani nazivali Betis, а Arapi Guadalqivir, ime koje i danas nosi. Мeđutim, ništa se ne može tvrditi sa sigurnošću jer neki povijesničari poistovjećuju Таrtessos s Tajom, i mnogim drugim rijekama.

О оvoj se kulturi ne zna mnogo. Izvori se ograničavaju na grčke i rimske spise, kao i neke od arheoloških nalazišta. U početku su se bavili stočarstvom i obradom zemlje, а kasnije i eksploatacijom rudnika u okruženju. Ova kultura je doživjela vrhunac između 9. i 8. stoljeća pr. Kr., razdoblja koje se poklapa s razdobljem kad su Feničani postavili obalne tvornice za obradu metalа u zamjenu za gotove proizvode koji su bili cijenjeni među tartešanskom elitom.

Таrtežani su razvili jezik i pismo koje se razlikovalo od jezika i pisama susjednih naroda, i bili su pod utjecajem egipatske i feničanske kulture.