Drvena puhačka glazbala: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Manja lektura i nove wikipoveznice
m Ispravak wikipoveznice
Redak 1: Redak 1:
'''Drvena puhačka glazbala''' su glazbala kod kojih se zvuk proizvodi puhanjem, u većini slučajeva iz usta i pluća svirača. Strujanje zraka pokreće na treperenje jezičce od trske u glazbalu. Nazivaju se drvenima jer sva, osim [[saksofon]]a, potječu od glazbala koja su bila u potpunosti drvena, iako se danas izrađuju i od metala ili kombinacije [[Drvo|drveta]] i [[metal]]a.
'''Drvena puhačka glazbala''' su glazbala kod kojih se zvuk proizvodi puhanjem, u većini slučajeva iz usta i pluća svirača. Strujanje zraka pokreće na treperenje jezičce od trske u glazbalu. Nazivaju se drvenima jer sva, osim [[saksofon]]a, potječu od glazbala koja su bila u potpunosti drvena, iako se danas izrađuju i od metala ili kombinacije [[Drvo (materijal)|drveta]] i [[metal]]a.


Poznati su i pod imenom "aerofoni instrumenti", od grčkog '''αερο''' (zrak) i '''φονος''' (zvuk). Nazivi na drugim jezicima:
Poznati su i pod imenom "aerofoni instrumenti", od grčkog '''αερο''' (zrak) i '''φονος''' (zvuk). Nazivi na drugim jezicima:

Inačica od 24. lipnja 2013. u 18:33

Drvena puhačka glazbala su glazbala kod kojih se zvuk proizvodi puhanjem, u većini slučajeva iz usta i pluća svirača. Strujanje zraka pokreće na treperenje jezičce od trske u glazbalu. Nazivaju se drvenima jer sva, osim saksofona, potječu od glazbala koja su bila u potpunosti drvena, iako se danas izrađuju i od metala ili kombinacije drveta i metala.

Poznati su i pod imenom "aerofoni instrumenti", od grčkog αερο (zrak) i φονος (zvuk). Nazivi na drugim jezicima:

talijanski: Legni
njemački: Holzblas
francuski: Instruments à vent de bois
engleski: Woodwinds
ruski: духовые инструменты

Drvena puhačka glazbala

Posebna drvena puhačka glazbala

Drvena puhačka glazbala imaju razne uloge u orkestru. Iako u tehničkom i izražajnom pogledu nemaju tako širok raspon mogućnosti kao gudački instrumenti, ipak se pojedinačna glazbala, pored karakterističnih boja, odlikuju i velikom pokretljivošću, a i čitav velik zvučni fond orkestra u svim registrima pokriven je tonovima koje proizvode drveni puhači. Moguće ih je stoga primijeniti u svakom trenutku za svaku melodijsku liniju u bilo kojem registru. Ipak, oni imaju jedan veliki nedostatak, kao i limeni puhači, a to je fizička ograničenost ljudskim dahom.

Broj drvenih puhača u orkestru ovisi o veličini orkestra i zahtjevima skladatelja. Obično se smatra da je u komornim ili manjim orkestrima potreban i poželjan jednostruki sastav, odnosno po jedan predstavnik osnovne registarske varijante:

U većim orkestrima razlikuju se sljedeći sastavi:

Katkad se u ovom sastavu može predvidjeti da izvođač II. flaute svira i pikolo flautu (označava se II Fl. muta in Picc. ), a također su mogući II Ob. muta in C.i. (engleski rog), kao i II Cl. muta in Cl.B (bas klarinet), ali rjeđe.

  • trojni sastav (najčešći sastav)
    • 1 Picc.
    • 2 Fl. (ili 3 Fl., pri čemu III Fl. muta in Picc.)
    • 2 Ob.
    • 1 C.i. (ili 3 Ob., pri čemu III Ob. muta in C.i.)
    • 2 Cl.
    • 1 Cl.B (ili 3 Cl., pri čemu III Cl. muta in Cl.B.)
    • 2 Fg.
    • 1 Cfg. (ili 3 Fg., pri čemu III Fg. muta in Cfg.)