Gaspard de Coligny: razlika između inačica
m robot Dodaje: vi:Gaspard de Coligny |
m robot Dodaje: bg:Гаспар дьо Колини |
||
Redak 9: | Redak 9: | ||
[[Kategorija:Biografije, Francuska|Coligny, Gaspard de]] |
[[Kategorija:Biografije, Francuska|Coligny, Gaspard de]] |
||
[[bg:Гаспар дьо Колини]] |
|||
[[de:Gaspard II. de Coligny, seigneur de Châtillon]] |
[[de:Gaspard II. de Coligny, seigneur de Châtillon]] |
||
[[en:Gaspard de Coligny]] |
[[en:Gaspard de Coligny]] |
Inačica od 26. listopada 2006. u 03:47
Gaspard de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral
Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenostkim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX.. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. Katarine de Medici inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici.