Gaspard de Coligny: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Escarbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: vi:Gaspard de Coligny
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
Redak 9: Redak 9:
[[Kategorija:Biografije, Francuska|Coligny, Gaspard de]]
[[Kategorija:Biografije, Francuska|Coligny, Gaspard de]]


[[bg:Гаспар дьо Колини]]
[[de:Gaspard II. de Coligny, seigneur de Châtillon]]
[[de:Gaspard II. de Coligny, seigneur de Châtillon]]
[[en:Gaspard de Coligny]]
[[en:Gaspard de Coligny]]

Inačica od 26. listopada 2006. u 03:47

Gaspard de Coligny

Gaspard de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral

Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenostkim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX.. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. Katarine de Medici inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici.