Cetinski sabor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. srpnja 2013. u 17:06

Cetinski sabor je održan u Cetingradu 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527, na kojem je nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. Ivana Zapolju, nakon čega je uslijedilo razdoblje građ. rata koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i donio nove osvajačke uspjehe.

Sabor

Ovaj se sabor održao tijekom Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. Poslije poraza vojske ugarskog plemstva u bitci na Mohačkom polju 1526. god. i smrti kralja Ludovika II. u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:

Andrija Tuškanić
Ivan Karlović
Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"
Juraj Frankopan
Vuk Frankopan
Stjepan Blagajski

Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.

Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.

Vanjska poveznica

Logotip Wikizvora

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Cetinska povelja

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|180px|desno|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527]]. g. (slika Dragutina Weingärtnera)]]
+'''Cetinski sabor''' je održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527, na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo razdoblje građ. rata koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]].
+== Sabor ==
 [[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px|desno|Cetinska povelja]]
 [[Datoteka:Escutcheon in the Seal of the Kingdom of Croatia 1527.svg|mini|180px|Štit na Velikom pečatu Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije (1527.)]]