Cetinski sabor: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini |
[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527]]. g. (slika Dragutina Weingärtnera)]] |
||
'''Cetinski sabor''' je održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527, na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo razdoblje građ. rata koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]]. |
'''Cetinski sabor''' je održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527, na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo razdoblje građ. rata koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]]. |
||
== Pozadina == |
|||
Smrt ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] i [[Mohačka bitka|teški vojni poraz na Mohačkom polju]] 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka. |
|||
Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] [[Habsburg]]a izaberu za kralja. |
|||
Slavonski su staleži stoga na svom saboru 23. rujna 1526. u Koprivnici zaključili poslati mu izaslanstvo te je 10. studenog 1526. sklopljen ugovor između nadvojvode Ferdinanda i kneza [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana]] o Ferdinandovu pristajanju da brani hrvatske prostore i prizna postojeće povlastice hrvatskoga plemstva. |
|||
== Sabor == |
== Sabor == |
||
Inačica od 14. srpnja 2013. u 17:11
Cetinski sabor je održan u Cetingradu 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527, na kojem je nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. Ivana Zapolju, nakon čega je uslijedilo razdoblje građ. rata koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i donio nove osvajačke uspjehe.
Pozadina
Smrt ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. i teški vojni poraz na Mohačkom polju 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka.
Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga izaberu za kralja.
Slavonski su staleži stoga na svom saboru 23. rujna 1526. u Koprivnici zaključili poslati mu izaslanstvo te je 10. studenog 1526. sklopljen ugovor između nadvojvode Ferdinanda i kneza Krste Frankopana o Ferdinandovu pristajanju da brani hrvatske prostore i prizna postojeće povlastice hrvatskoga plemstva.
Sabor
Ovaj se sabor održao tijekom Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. Poslije poraza vojske ugarskog plemstva u bitci na Mohačkom polju 1526. god. i smrti kralja Ludovika II. u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
- Andrija Tuškanić
- Ivan Karlović
- Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"
- Juraj Frankopan
- Vuk Frankopan
- Stjepan Blagajski
Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.
