Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Grb Federalne Države Hrvatske

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (kratica ZAVNOH, koja je i poimeničena), bilo je najviše tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj tijekom antifašističkoga rata. Prvo zasjedanje održano je u Otočcu i na Plitvičkim jezerima (13.–14. lipnja 1943). ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta, ali je de facto obavljao i funkciju najvišega organa vlasti Hrvatske. Za predsjednika je izabran Vladimir Nazor. Drugo zasjedanje održano je u Plaškom (12.–15. listopada 1943.), donesen je proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom. Na trećem zasjedanju u Topuskom (8.–9. svibnja 1944.) ZAVNOH je proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti demokratske Hrvatske, donesena je odluka o pristupanju Hrvatske u federativnu Jugoslaviju na temelju prava na samoodređenje. Dana 14. travnja 1945. izvršna funkcija ZAVNOH-a prenesena je na prvu narodnu vladu Hrvatske koju je sastavio Vladimir Bakarić. Na četvrtom zasjedanju u Zagrebu (24.–25. srpnja 1945.) ZAVNOH je promijenio ime u Narodni sabor Hrvatske.

Povijest

Incijativni odbor

Pripreme za osnivanje ZAVNOH-a počele su 5. prosinca 1942., kada su hrvatski predstavnici u AVNOJ-u zatražili od kotarskih odbora da izaberu članove za budući Incijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Nakon što su izabrani predstavnici, sazvan je Incijativni odbor, 1. ožujka 1943. godine, u Ponoru kod Korenice.

Prvo zasjedanje

Prvo zasjedanje ZAVNOH-a održano je u Otočcu i na Plitvičkim jezerima (13. i 14. lipnja 1943). ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta (»Plitvička deklaracija«), ali je de facto obavljao i funkciju najvišega organa vlasti Hrvatske. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, sastavljen od 11 članova, koji su obavljali dužnosti između zasjedanja. Za predsjednika Izvršnog odbora, izabran je književnik Vladimir Nazor. 14. lipnja 1943. na proplanku pokraj jezera Labudovac (jednoga od Plitvičkih jezera) održana je radna sjednica ZAVNOH-a. U proglasu »Narodima Hrvatske«, upućenom s I. zasjedanja, ZAVNOH je pozvao na borbu za oslobođenje od tuđinske vlasti. Pozvao je i »braću Hrvate Istre, Zadra, Rijeke i jadranskih otoka«.

Istra, Zadar i otoci

Vladimir Nazor, pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje, svojom je »Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj« od 20. rujna 1943. godine potvrdio odluku Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju (Pazinske odluke). Ništavnim su tada proglašeni ugovori Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom, kojima su Istra i drugi krajevi pripali Italiji, a talijanskoj manjini koja ondje obitava zajamčeno je pravo na autonomiju.

Drugo zasjedanje

• 12. - 15. listopada 1943. u Plaškom održano je drugo zasjedanje ZAVNOH-a;

• 20. rujna 1943. - ZAVNOH donosi Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj.

• 8. i 9. svibnja 1944. u Topuskom održano je treće zasjedanje ZAVNOH-a kada je, na temelju prava na samoodređenje, prihvaćena odluka o stvaranju „nove“ Demokratske Federativne Jugoslavije, a ZAVNOH proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim tijelom državne vlasti Federalne Države Hrvatske.
• Šibenik je bio sjedište ZAVNOH-a od 31. prosinca 1944. do 13. svibnja 1945., nakon čega se ZAVNOH preselio u Zagreb, 20. svibnja 1945.

• 24. i 25. srpnja 1945. u sabornici na Markovom trgu održano je četvrto zasjedanje i tog dana promijenjen je naziv u Narodni sabor Hrvatske. Predsjednik Predsjedništva Narodnoga sabora Hrvatske Vladimir Nazor povjerio je mandat za sastav vlade Vladimiru Bakariću, a on je predložio višestranačku vladu, koja se sastojala od četiri predstavnika KPH, petorice HSS-ovaca, četvorice predstavnika Srba iz Hrvatske i jednoga izvanstranačkog ministra.

• 26. veljače 1946. Predsjedništvo Narodnog sabora Hrvatske donosi Zakon o imenu Narodne Republike Hrvatske i od tada djeluje kao Prezidij Sabora Narodne Republike Hrvatske. Narodna vlada mijenja naziv u Vlada Sabora Narodne Republike Hrvatske. Udio komunista u Prezidiju raste na 70%, a u Vladi na 87%.

• 26. – 30. kolovoza 1946. održano je peto zasjedanje Sabora, prvo pod novim nazivom Sabor Narodne Republike Hrvatske, koje je kasnije (18. siječnja 1947.) kao Ustavotvorni Sabor NRH promulgiralo prvi Ustav Narodne Republike Hrvatske.

Upravni ustroj

Ustroj Federalne Države Hrvatske razvijao se u Narodnooslobodilačkom pokretu, po modelu od dna do vrha, što znači da su se prvo razvijali niži oblici organiziranja, koji su svoj vrhunac dosegli stvaranjem Zavnoha. Tako je potkraj 1941. bilo 677 različitih narodnooslobodilačkih odbora, 1942. ima već 1609 NOO-a, a krajem 1943. 4596 NOO-a.

Od navedenih 4596 NOO-a, na širem zagrebačkomu području djelovalo ih je 1147, 699 u Slavoniji, 703 u Dalmaciji, 491 u Istri, 178 u Pokuplju, 247 na Banovini, 278 u Lici, 318 na Kordunu, 183 u Gorskomu kotaru, 266 u Hrvatskom primorju i 86 u karlovačkomu okružju.

Od tog broja opstojalo je: oblasnih – 3, okružna – 23, gradskih NOO u stupnju okružnih – 1, kotarskih – 106, općinskih – 566 (gradskih u stupnju općinskih – 21, općinskih – 545), mjestnih – 3696 i 201 ostalih vrsta NOO-a (rajonskih – 18, uličnih – 71, NO odbora u poduzećima i ustanovama – 65, zavičajnih – 11, te akcijskih i drugih – 36).

Dan Zavnoha

U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj se kao Dan Zavnoha od 1982. do 1990. smatrao 14. lipnja.

Vanjske poveznice

• Portal znanja LZMK
• Izvori vezani za zasjedanja ZAVNOH-a

Nedovršeni članak Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.