Autonomna regija Tibet: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Prof saxx je premjestio stranicu Tibet (regija) na Autonomna regija Tibet: Službeni naziv regije
povijest, zemljopis, uprava i gospodarstvo
Redak 27: Redak 27:
|ISO = CN-54
|ISO = CN-54
|web stranica = [http://www.xizang.gov.cn/ www.xizang.gov.cn/]
|web stranica = [http://www.xizang.gov.cn/ www.xizang.gov.cn/]
|slika2 = Xizang_prfc_map.png
|slika2 = TAR-TAP-TAC.png
}}
}}
'''Autonomna regija Tibet''' ([[centralnotibetanski jezik|centralnotibetanski]]: བོད་རང་སྐྱོང་ལྗོངས།, [[kineski|kin]]. 西藏自治区) je jedna od pet autonomnih regija [[Kina|NR Kine]]. Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 4.900 m i često se zove "krov svijeta". Ima površinu od 1.228.400 km² i ima 3.002.166 [[stanovnik]]a ([[2010]]). Glavni grad je [[Lhasa]].
'''Autonomna regija Tibet''' ([[centralnotibetanski jezik|centralnotibetanski]]: བོད་རང་སྐྱོང་ལྗོངས།, ''Bod-rang-skyong-ljongs Poi Ranggyong Jong''; [[kineski|kin]]. 西藏自治区, [[pinyin]]: ''Xīzàng Zìzhìqū'') je jedna od pet [[Kineske pokrajine#Vrste pokrajina|autonomnih regija]] [[Kina|NR Kine]]. Stvorena je 1965. god. na osnovu kineske [[aneksija|aneksije]] [[Tibet]]a. Glavni grad je [[Lhasa]].
[[Datoteka:Everest North Face toward Base Camp Tibet Luca Galuzzi 2006 edit 1.jpg|mini|lijevo|<center>[[Mount Everest]]]]
[[Datoteka:NamTso scene.jpg|mini|lijevo|<center>Jezero [[Namtso]]]]
==Zemljopis==
[[Datoteka:Potala palace21.jpg|mini|lijevo|<center>[[Palača Potala]]]]
[[Tibetanska visoravan]] je najviša visoravan [[svijet]]a, a najviši vrh svijeta [[Mount Everest]] nalazi se na granici [[Tibet]]a i [[Nepal]]a. Autonomna regija Tibet se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 4.900 m i često se zove „krov svijeta”. Ima površinu od 1.228.400 km², što ju čini drugom po veličini u Kini, i ima 3.002.166 [[stanovnik]]a ([[2010.]]), što ju čini tek 31. u Kini, te je posljednja po gutoći stanovništva.


[[Tibetanska visoravan]] je najviša visoravan [[svijet]]a. Najviši vrh svijeta [[Mount Everest]] nalazi se na granici [[Tibet]]a i [[Nepal]]a. Prevladava suha [[klima]] s jako malom količinom [[padalina]] tijekom godine. Iako svake godine padne mala količina [[snijeg]]a, zbog velike nadmorske visine, snijeg se na određenim dijelovima zadržava tijekom cijele godine. Indijski [[monsun]] zahvaća samo istočni Tibet, dok u sjevernom Tibetu preovladavaju visoke temperature tijekom ljeta i jako hladne zime.
Prevladava suha [[klima]] s jako malom količinom [[padalina]] tijekom godine. Iako svake godine padne mala količina [[snijeg]]a, zbog velike nadmorske visine, snijeg se na određenim dijelovima zadržava tijekom cijele godine. Indijski [[monsun]] zahvaća samo istočni Tibet, dok u sjevernom Tibetu preovladavaju visoke temperature tijekom ljeta i jako hladne zime.


Pustinjska tibetanska visoravan je izgrađena od [[magmatska stijena|magmatskih stijena]], [[granit]]a i [[vapnenac|vapnenca]], izdvojena [[planinski lanac|planinskim lancima]] i dubokim [[dolina]]ma, a zbog visine hladna. Sjeverni Tibet je skoro beživotna [[pustinja]], sa samo 100-150 mm padalina godišnje. Tu su srednje zimske temperature -30 - -35°C , a visoke planine pod vječnim snijegom. Južni Tibet je vlažniji.
Pustinjska tibetanska visoravan je izgrađena od [[magmatska stijena|magmatskih stijena]], [[granit]]a i [[vapnenac|vapnenca]], izdvojena [[planinski lanac|planinskim lancima]] i dubokim [[dolina]]ma, a zbog visine hladna. Sjeverni Tibet je skoro beživotna [[pustinja]], sa samo 100-150 mm padalina godišnje. Tu su srednje zimske temperature -30 - -35°C , a visoke planine pod vječnim snijegom. Južni Tibet je vlažniji.
Redak 39: Redak 44:
Iako su oborine na Tibetu oskudne i snježne, na njemu iziviru velike rijeke: [[Jangce]], [[Žuta rijeka]], [[Mekong]] i dr. Brojna su i jezera, prostrana i visoka. Voda jezera je najčešće slana i ne otječe.
Iako su oborine na Tibetu oskudne i snježne, na njemu iziviru velike rijeke: [[Jangce]], [[Žuta rijeka]], [[Mekong]] i dr. Brojna su i jezera, prostrana i visoka. Voda jezera je najčešće slana i ne otječe.


==Povijest==
Većinu stanovništva čine [[Tibetanci]]. Značajan postotak [[Kinez]]a doselio se na Tibet uglavnom tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina XX. stoljeća, zbog tadašnje komunističke politike i pokušaja asimilacije Tibetanaca. Većina stanovništva služi se [[Tibetanski jezici|tibetanski]]m jezikom, koji je priznat pored službenog kineskog. Dominantna religija je [[budizam]].
{{glavni|Tibet#Povijest}}
[[Datoteka:Jokhang-1234.jpg|mini|lijevo|<center>Hram [[Jokhang]] iznutra]]
Znanstvenici se još uvijek spore oko toga da li je [[Kinesko Carstvo]] vladalo Tibetom prije vojnog osvajanja 1642. god., za dinastije [[Ming]]<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Tibet_during_the_Ming_Dynasty#Civil_war_and_G.C3.BCshi_Khan Tibet during the Ming Dynasty] {{eng oznaka}} Preuzeto 27. srpnja 2013.</ref>. No, od tada je Tibet bio jako samostalan kineski [[protektorat]], osim kratkotrajnog ustanka protiv carskih upravitelja (ambana) 1750. god., sve do pada dinastije [[Qing]] 1911. god. Od 1912. do 1950. god. Tibet je uživao visoki suverenitet kao jedno od 18 „vanjskih područja” (naziv nastao na Zapadu) dinastije Qing, s vladavinom [[Dalaj Lama]]. God. 1913. Tibet i [[Mongolija]] postale su zemlje koje su odvojile od Kine, a 1914. god. [[Velika Britanija]] je priznala nezavisnost Tibeta i uspostavljena je granica između Tibeta i [[Britanska Indija|britanske Indije]]. Kina nije prihvatila nezavisnost Tibeta, smatrajući ga neodvojivim dijelom svog teritorija. Istočna područja s Tibetanskom većinom, [[Kham]] i [[Amdo]] (zapadni dijelovi današnjih pokrajina [[Qinghai]], [[Sečuan]] i [[Gansu]]), su ostali pod izravnom upravom Kineskog carstva još od polovice 18. stoljeća.


[[Kineska invazija Tibeta]] 1950. god. je završila nakon pobjede [[Komunistička stranka Kine|kineskih komunista]] protiv tibetanske vojske kod grada [[Chamdo]]. Tibetanski predstavnici su bili prisiljeni potpisati tzv. „Sporazum 17. točaka” kojim je NR Kina ostvarila suverenitet nad Tibetom. Iako je sporazum predviđao da Tibetom zajednički vladaju vlada Narodne Republike Kine i vlada Tibeta na čelu sa Dalaj Lamom, još od 1955. god. organiziran je komunistički „Pripremni odbor autonomne regije Tibeta” (PCART) koji je vodio paralelnu vlast. God.[[1956.]] izbio je ustanak Tibetanaca koji su podržale [[Sjedinjene Američke Države]]. Ustanak je krvavo ugušen [[1959.]] god. i stotine tisuća Tibetanaca je ubijeno, spaljen je veliki broj budističkih hramova, a [[Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj Lama]], je bio prisiljen napustiti zemlju i otići u [[Daramsala|Daramsalu]] u Indiji, gdje se i danas nalazi. Za vrijeme [[Mao Ce Tung]]ove vladavine u Kini provođen je teror nad stanovništvom Tibeta i neki izvori navode kako je u ovom razdoblju stradalo više od 1,2 milijuna Tibetanaca. [[1980-ih|Osamdesetih]] godina 20. stoljeća došlo je do liberalizacije [[režim]]a, što je Tibetu vratilo određeni stupanj [[Religija|vjerskih]] sloboda. Dalaj Lama je iz [[emigracija|emigracije]] uputio brojne nenasilne pozive za pomoć za oslobođenje Tibeta, zbog čega je [[1989.]] god. dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Everest North Face toward Base Camp Tibet Luca Galuzzi 2006 edit 1.jpg|[[Mount Everest]]
Datoteka:NamTso scene.jpg|Jezero [[Nam Co]]
Datoteka:Yaks still provide the best way to plow fields in Tibet.jpg|Oranje pomoću [[jak]]ova.
Datoteka:Potala from SW.jpg|[[Palača Potala]].
</gallery>


==Znamenitosti==


[[Slika:IMG 1565 Yamdrok Tso.jpg|mini|<center>Jezero [[Yamdrok]]]]
{{Administrativna podjela NR Kine}}
[[Datoteka:Yaks still provide the best way to plow fields in Tibet.jpg|mini|<center>Oranje pomoću [[jak]]ova]]
Najposjećenije znamenitosti Tibeta su [[Palača Potala]], hram [[Jokhang]] i palača [[Norbulingka]] u [[Lhasa|Lasi]]. ovi spomenici Lhase su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 1994. godine kao "lijepa i originalna arhitektura, velikog povijesnog i vjerskog značaja, čiji su bogati ukrasi skladno uklopljeni u zapanjujuć krajolik"<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/707 Povijesni spomenici palače Potala u Lhasi] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 29. kolovoza 2011.</ref>.Ostale znamenitosti koje posjećuju strani turisti od 1980-ih su jezero [[Namtso]] i samostan [[Tashilhunpo]].


==Upravna podjela==
Autonomna_regija_Tibet je podijeljena na jedan prefekturni grad i šest prefektura.


{| class="wikitable" style="font-size:90%; margin:auto;"
|-
! Zemljovid
! #
! Naziv
! Upravno sjedište
! [[Tibetanski jezici|Tibetanski]]<br>Pinyin
! [[Kinesko pismo]]<br>[[Pinyin]]
! Stanovništvo ([[2010.]])
|-
|rowspan=10|[[File:Xizang prfc map.png|451px]]
|- style="background:lightblue;"
| colspan="8" style="text-align:center;"|'''— Prefekturni grad —'''
|-
|5.
|'''[[Lhasa]]'''
|[[Chengguan (distrikt)]]
|ལྷ་ས་གྲོང་ཁྱེར་<br>Lhasa Chongkyir
|<span style="font-size:125%;">拉萨市</span><br>Lāsà Shì
|559.423
|- style="background:lightblue;"
| colspan="8" style="text-align:center;"|'''— Gradske prefekture —'''
|-
|1.
|[[Ngari]]
|[[Gar]]
|མངའ་རིས་ས་ཁུལ<br>Ngari Sakü
|<span style="font-size:125%;">阿里地区</span><br>Ālǐ Dìqū
|95.465
|-
|2.
|[[Nagqu]]
|Nagqu
|ནག་ཆུ་ས་ཁུལ<br>Nagqu Sakü
|<span style="font-size:125%;">那曲地区</span><br>Nàqū Dìqū
|462,382
|-
|3.
|[[Chamdo]]
|Chamdo
|ཆབ་མདོ་ས་ཁུལ་<br>Qamdo Sakü
|<span style="font-size:125%;">昌都地区</span><br>Chāngdū Dìqū
|657.505
|-
|4.
|[[Shigatse]]
|Shigatse
|གཞིས་ཀ་རྩེ་ས་ཁུལ་<br>Xigazê Sakü
|<span style="font-size:125%;">日喀则地区</span><br>Rìkāzé Dìqū
|703.292
|-
|6.
|[[Lhoka]]
|[[Nêdong]]
|ལྷོ་ཁ་ས་ཁུལ་<br>Lhoka Sakü
|<span style="font-size:125%;">山南地区</span><br>Shānnán Dìqū
|328.990
|-
|7.
|[[Nyingchi]]
|Nyingchi
|ཉིང་ཁྲི་ས་ཁུལ་<br>Nyingchi Sakü
|<span style="font-size:125%;">林芝地区</span><br>Línzhī Dìqū
|195.109
|}

Prefekture su dalje podijeljene na 71 županiju (okrug), jedan distrikt ([[Chengguan]]) i jedan gradski okrug ([[Xigazê]]).

==Stanovništvo==

Većinu stanovništva čine [[Tibetanci]]. Značajan postotak [[Kinez]]a doselio se na Tibet uglavnom tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, zbog tadašnje komunističke politike i pokušaja asimilacije Tibetanaca. Većina stanovništva služi se [[Tibetanski jezici|tibetanski]]m jezikom, koji je priznat pored službenog [[kineski jezik|kineskog]]. Dominantna religija je [[tibetanski budizam]].

== Gospodarstvo ==

Gospodarstvo Tibeta temelji se na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], ali su zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta prinosi uglavnom mali. Tibet posjeduje velike rezerve [[zlato|zlata]], [[srebro|srebra]], [[cink]]a i drugih [[ruda]]. U posljednje vrijeme dolazi do velikog razvoja turizma prvenstveno zahvaljujući bogatom kulturnom naslijeđu, ali i prirodnim ljepotama. Kineska vlada izgradila je [[Željeznička pruga|željezničku prugu]] koja povezuje Tibet sa ostalim dijelovima Kine. Na toj pruzi se nalazi i najviši [[željeznički kolodvor]] na [[svijet]]u.

==Izvori==
{{commons|Tibet}}
{{commons|Tibet}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://en.tibet.cn/history/index.htm Tibetska povijest na kinesko-tibetanskom informacijskom centru NR Kine] {{eng oznaka}}
* [http://www.stephanebouillet.com/en/gallery/human/tibetan_refugee_india_nepal ''Tibetanska svijetla''] - Foto reportaža ReMedAct-a o tibetanskim izbjeglicama (2008. godina) {{eng oznaka}}

{{Administrativna podjela NR Kine}}


[[Kategorija:Kineske pokrajine]]
[[Kategorija:Kineske pokrajine]]
[[Kategorija:Tibet]]

Inačica od 27. srpnja 2013. u 20:18

Tibet
བོད་
西藏
Xīzàng

Položaj Tibeta u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave Autonomna regija
Sjedište Lhasa
 • najveći grad Lhasa
 • Partijski sekretar Chen Quanguo
 • Guverner Losang Jamcan
Površina 1.228.400 km²
(na 2. mjestu)
Stanovništvo
 • ukupno (2010.) 3.002.166
(na 31. mjestu)
 • gustoća 2,2 st./km²
(na 33. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti centralnotibetanski jezik
HDI (2008.) 0,630 (31.)
Etničke grupe Tibetanci (92,8%)
Han Kinezi (6,1%)
Monpa (0,3%)
Huej (0,3%)
ostali (0,2%)
Prefekture 7
Županije 73
Gradovi 692
ISO 3166-2 CN-54
Web stranica www.xizang.gov.cn/

Politička podjela Tibeta

Autonomna regija Tibet (centralnotibetanski: བོད་རང་སྐྱོང་ལྗོངས།, Bod-rang-skyong-ljongs Poi Ranggyong Jong; kin. 西藏自治区, pinyin: Xīzàng Zìzhìqū) je jedna od pet autonomnih regija NR Kine. Stvorena je 1965. god. na osnovu kineske aneksije Tibeta. Glavni grad je Lhasa.

Mount Everest
Jezero Namtso

Zemljopis

Palača Potala

Tibetanska visoravan je najviša visoravan svijeta, a najviši vrh svijeta Mount Everest nalazi se na granici Tibeta i Nepala. Autonomna regija Tibet se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 4.900 m i često se zove „krov svijeta”. Ima površinu od 1.228.400 km², što ju čini drugom po veličini u Kini, i ima 3.002.166 stanovnika (2010.), što ju čini tek 31. u Kini, te je posljednja po gutoći stanovništva.

Prevladava suha klima s jako malom količinom padalina tijekom godine. Iako svake godine padne mala količina snijega, zbog velike nadmorske visine, snijeg se na određenim dijelovima zadržava tijekom cijele godine. Indijski monsun zahvaća samo istočni Tibet, dok u sjevernom Tibetu preovladavaju visoke temperature tijekom ljeta i jako hladne zime.

Pustinjska tibetanska visoravan je izgrađena od magmatskih stijena, granita i vapnenca, izdvojena planinskim lancima i dubokim dolinama, a zbog visine hladna. Sjeverni Tibet je skoro beživotna pustinja, sa samo 100-150 mm padalina godišnje. Tu su srednje zimske temperature -30 - -35°C , a visoke planine pod vječnim snijegom. Južni Tibet je vlažniji.

Kulturni utjecaj Tibeta, odnosno tibetanskog budizma, obuhvata i dijelove Nepala, Butana i neke dijelove sjeverne Indije, gdje je raširen budizam.

Iako su oborine na Tibetu oskudne i snježne, na njemu iziviru velike rijeke: Jangce, Žuta rijeka, Mekong i dr. Brojna su i jezera, prostrana i visoka. Voda jezera je najčešće slana i ne otječe.

Povijest

Hram Jokhang iznutra

Znanstvenici se još uvijek spore oko toga da li je Kinesko Carstvo vladalo Tibetom prije vojnog osvajanja 1642. god., za dinastije Ming[1]. No, od tada je Tibet bio jako samostalan kineski protektorat, osim kratkotrajnog ustanka protiv carskih upravitelja (ambana) 1750. god., sve do pada dinastije Qing 1911. god. Od 1912. do 1950. god. Tibet je uživao visoki suverenitet kao jedno od 18 „vanjskih područja” (naziv nastao na Zapadu) dinastije Qing, s vladavinom Dalaj Lama. God. 1913. Tibet i Mongolija postale su zemlje koje su odvojile od Kine, a 1914. god. Velika Britanija je priznala nezavisnost Tibeta i uspostavljena je granica između Tibeta i britanske Indije. Kina nije prihvatila nezavisnost Tibeta, smatrajući ga neodvojivim dijelom svog teritorija. Istočna područja s Tibetanskom većinom, Kham i Amdo (zapadni dijelovi današnjih pokrajina Qinghai, Sečuan i Gansu), su ostali pod izravnom upravom Kineskog carstva još od polovice 18. stoljeća.

Kineska invazija Tibeta 1950. god. je završila nakon pobjede kineskih komunista protiv tibetanske vojske kod grada Chamdo. Tibetanski predstavnici su bili prisiljeni potpisati tzv. „Sporazum 17. točaka” kojim je NR Kina ostvarila suverenitet nad Tibetom. Iako je sporazum predviđao da Tibetom zajednički vladaju vlada Narodne Republike Kine i vlada Tibeta na čelu sa Dalaj Lamom, još od 1955. god. organiziran je komunistički „Pripremni odbor autonomne regije Tibeta” (PCART) koji je vodio paralelnu vlast. God.1956. izbio je ustanak Tibetanaca koji su podržale Sjedinjene Američke Države. Ustanak je krvavo ugušen 1959. god. i stotine tisuća Tibetanaca je ubijeno, spaljen je veliki broj budističkih hramova, a Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj Lama, je bio prisiljen napustiti zemlju i otići u Daramsalu u Indiji, gdje se i danas nalazi. Za vrijeme Mao Ce Tungove vladavine u Kini provođen je teror nad stanovništvom Tibeta i neki izvori navode kako je u ovom razdoblju stradalo više od 1,2 milijuna Tibetanaca. Osamdesetih godina 20. stoljeća došlo je do liberalizacije režima, što je Tibetu vratilo određeni stupanj vjerskih sloboda. Dalaj Lama je iz emigracije uputio brojne nenasilne pozive za pomoć za oslobođenje Tibeta, zbog čega je 1989. god. dobio Nobelovu nagradu za mir.

Znamenitosti

Jezero Yamdrok
Oranje pomoću jakova

Najposjećenije znamenitosti Tibeta su Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi. ovi spomenici Lhase su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 1994. godine kao "lijepa i originalna arhitektura, velikog povijesnog i vjerskog značaja, čiji su bogati ukrasi skladno uklopljeni u zapanjujuć krajolik"[2].Ostale znamenitosti koje posjećuju strani turisti od 1980-ih su jezero Namtso i samostan Tashilhunpo.

Upravna podjela

Autonomna_regija_Tibet je podijeljena na jedan prefekturni grad i šest prefektura.

Zemljovid # Naziv Upravno sjedište Tibetanski
Pinyin
Kinesko pismo
Pinyin
Stanovništvo (2010.)
— Prefekturni grad —
5. Lhasa Chengguan (distrikt) ལྷ་ས་གྲོང་ཁྱེར་
Lhasa Chongkyir
拉萨市
Lāsà Shì
559.423
— Gradske prefekture —
1. Ngari Gar མངའ་རིས་ས་ཁུལ
Ngari Sakü
阿里地区
Ālǐ Dìqū
95.465
2. Nagqu Nagqu ནག་ཆུ་ས་ཁུལ
Nagqu Sakü
那曲地区
Nàqū Dìqū
462,382
3. Chamdo Chamdo ཆབ་མདོ་ས་ཁུལ་
Qamdo Sakü
昌都地区
Chāngdū Dìqū
657.505
4. Shigatse Shigatse གཞིས་ཀ་རྩེ་ས་ཁུལ་
Xigazê Sakü
日喀则地区
Rìkāzé Dìqū
703.292
6. Lhoka Nêdong ལྷོ་ཁ་ས་ཁུལ་
Lhoka Sakü
山南地区
Shānnán Dìqū
328.990
7. Nyingchi Nyingchi ཉིང་ཁྲི་ས་ཁུལ་
Nyingchi Sakü
林芝地区
Línzhī Dìqū
195.109

Prefekture su dalje podijeljene na 71 županiju (okrug), jedan distrikt (Chengguan) i jedan gradski okrug (Xigazê).

Stanovništvo

Većinu stanovništva čine Tibetanci. Značajan postotak Kineza doselio se na Tibet uglavnom tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, zbog tadašnje komunističke politike i pokušaja asimilacije Tibetanaca. Većina stanovništva služi se tibetanskim jezikom, koji je priznat pored službenog kineskog. Dominantna religija je tibetanski budizam.

Gospodarstvo

Gospodarstvo Tibeta temelji se na poljoprivredi, ali su zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta prinosi uglavnom mali. Tibet posjeduje velike rezerve zlata, srebra, cinka i drugih ruda. U posljednje vrijeme dolazi do velikog razvoja turizma prvenstveno zahvaljujući bogatom kulturnom naslijeđu, ali i prirodnim ljepotama. Kineska vlada izgradila je željezničku prugu koja povezuje Tibet sa ostalim dijelovima Kine. Na toj pruzi se nalazi i najviši željeznički kolodvor na svijetu.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Autonomna regija Tibet
  1. Tibet during the Ming Dynasty (engl.) Preuzeto 27. srpnja 2013.
  2. Povijesni spomenici palače Potala u Lhasi na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 29. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice