Daniel Dennett: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Novija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Novi članak
(Nema razlike inačica)

Inačica od 5. kolovoza 2013. u 11:42

Daniel Clement Dennett III
Daniel Dennett
Daniel Dennett 2006. godine
zapadna filozofija
filozofija 20. stoljeća
filozofija 21. stoljeća
Rođenje Boston, Sjedinjene Američke Države 28. ožujka 1942.
Škola/tradicija analitička filozofija
Glavni interesi filozofija uma
filozofija znanosti
filozofija biologije
kognitivna znanost
Poznate ideje heterofenomenologija
intencijski sustav
intuicijska pumpa
model višestrukih skica
pohlepni redukcionizam
kartezijanski teatar
Utjecaji David Hume · Charles Darwin · Ludwig Wittgenstein · Gilbert Ryle · Willard Van Orman Quine · Alan Turing · Wilfrid Sellars · Richard Dawkins
Utjecao na Richard Dawkins · Douglas Hofstadter · Geoffrey Miller · Alfred Mele
Portal o životopisima

Daniel Clement Dennett III (rođen 28. ožujka 1942. u Bostonu) američki je filozof, znanstvenik i pisac čija su područja istraživanja filozofija uma i filozofija znanosti, posebno područja vezana za evolucijsku biologiju i kognitivnu znanost[1] .

Sveučilišni je profesor filozofije na sveučilištu Tufts i zamjenik direktora Centra za kognitivne studije na istom sveučilištu. Dennett se samodeklarira kao ateist i sekularist, član je savjetodavnog odbora Američke koalicije za sekularizam i veliki pobornik pokreta Brights. Javnost i masmediji ga svrstavaju među "četiri jahača" novog ateizma, zajedno s Richardom Dawkinsom, Samom Harrisom i pokojnim Christopherom Hitchensom[2].

Životopis

Daniel Dennett je rođen u Bostonu, kao sin Ruth Marjorie i Daniela Clementa Dennetta Jr.[3][4] Dio djetinjstva proveo je u Libanonu, gdje je njegov otac radio kao protuobavještajni agent u Beirutu za vrijeme Drugog svjetskog rata.[5] Otac mu umire u zrakoplovnoj nesreći dok je još bio dijete, te se nedugo zatim on i majka vraćaju u Sjedinjene Američke Države.[6]

Pohađao je akademiju Phillips Exeter i proveo godinu dana na sveučilištu Wesleyan i u konačnici diplomirao filozofiju na sveučilištu Harvard 1963. pod mentorstvom profesora W. V. Quinea. Doktorirao je filozofiju 1965. na Oxfordskom sveučilištu.

Član je Međunarodne akademije humanizma[7], a 2004. godine Američka udruga humanista proglasila ga je humanistom godine.[8] U veljači 2010. postao je član počasnog odbora zaklade "Slobode od religije" za posebne zasluge u tom području.[9] Godine 2012. dobio je Erasmusovu nagradu, za posebne zasluge u promicanju kulture i znanosti u Europi[10].

U svojim se istraživanjima najviše bavi filozofskim pitanjma svijesti, filozofijom uma i umjetnom inteligencijom. Pripada filozofskoj struji funkcionalizma, koja u kognitivnoj znanosti zastupa stav da se funkcioniranje uma temelji na logičkim funkcijama koje se mogu matematički predstaviti.

Objavljena djela

  • Brainstorms: Philosophical Essays on Mind and Psychology (izdavač: MIT Press 1981.) (ISBN 0-262-54037-1)
  • Elbow Room: The Varieties of Free Will Worth Wanting (izdavač: MIT Press 1984.) (ISBN 0-262-04077-8)
  • The Mind's I (izdavač: Bantam 1985.) (ISBN 0-553-34584-2)
  • Content and Consciousness (izdavač: Routledge & Kegan Paul Books Ltd; 2. izdanje, siječnja 1986.) (ISBN 0-7102-0846-4)
  • The Intentional Stance (6. izdanje). The MIT Press. Cambridge, Massachusetts. 1996. ISBN 0-262-54053-3 (prvo izdanje 1987.)
  • Consciousness Explained (izdavač: Back Bay Books 1992.) (ISBN 0-316-18066-1)
  • Darwin's Dangerous Idea: Evolution and the Meanings of Life (izdavač: Simon & Schuster 1996.) (ISBN 0-684-82471-X).
  • Kinds of Minds: Towards an Understanding of Consciousness (izdavač: Basic Books 1997-) (ISBN 0-465-07351-4)
  • Brainchildren: Essays on Designing Minds (Representation and Mind) (izdavač: MIT Press 1998.) (ISBN 0-262-04166-9), zbirka eseja 1984.–1996.
  • Freedom Evolves (izdavač: Viking Press 2003) (ISBN 0-670-03186-0). Objavljeno u Hrvatskoj pod naslovom "Evolucija slobode" (izdavač: Algoritam 2009.)
  • Sweet Dreams: Philosophical Obstacles to a Science of Consciousness (izdavač: MIT Press 2005.) (ISBN 0-262-04225-8)
  • Breaking the Spell: Religion as a Natural Phenomenon (izdavač: Penguin Group 2006.) (ISBN 0-670-03472-X). Objavljeno u Hrvatskoj pod naslovom "Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava" (izdavač: Jesenski i Turk 2009.)
  • Neuroscience and Philosophy: Brain, Mind, and Language (izdavač: Columbia University Press 2007.) (ISBN 978-0-231-14044-7) zajedno s Maxwellom Bennettom, Peterom Hackerom, i Johnom Searleom
  • Science and Religion (izdavač: Oxford University Press 2010.) (ISBN 0-199-73842-4) zajedno s Alvinom Plantingom
  • Intuition Pumps And Other Tools for Thinking (izdavač: W. W. Norton & Company 06. svibnja 2013.) (ISBN 0-393-08206-7)

Izvori

  1. ↑ Beardsley, T. (1996,) Profile: Daniel C. Dennett – Dennett's Dangerous Idea, Scientific American 274 (2), 34-35.
  2. ↑ Četiri jahača novog ateizma, pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  3. ↑ Shook, John R. 20. lipnja 2005. [http://books.google.com/? id=Ijpj1tB3Qr0C&pg=PA615&dq=Daniel+Dennett+1942+father Dictionary of Modern American Philosophers] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). ISBN 9781843710370 line feed character u |url= na mjestu 26 (pomoć); Nedostaje uspravna crta: |url= (pomoć)
  4. ↑ Životopis Daniela Dennetta na E-notes, pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  5. ↑ Feuer, Alan. 23. rujna 2007. A Dead Spy, a Daughter's Questions and the C.I.A. New York Times. Pristupljeno 16. rujna 2008.
  6. ↑ Brown, Andrew. 2004-04-17. The semantic engineer. The Guardian. Pristupljeno 01. veljače 2010. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
  7. ↑ Daniel Dennett laureat sekularnog humanizma, pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  8. ↑ Dennett proglašem humanistom godine 2010., pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  9. ↑ Počasni odbor FFRF -Daniel C. Dennett. Pristupljeno 20. kolovoza 2008.
  10. ↑ nagrada Erasmus 2012. - Daniel C. Dennett. Pristupljeno 25. siječnja 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Daniel_Dennett&oldid=4140521"