Amfiteatar u Trieru: razlika između inačica

Koordinate: 49°44′53″N 6°38′56″E / 49.74806°N 6.64889°E / 49.74806; 6.64889
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 15 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q474982 na Wikidati
m added Category:Trier using HotCat
Redak 28: Redak 28:
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Građevine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Građevine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Trier|amfiteatar]]

Inačica od 6. kolovoza 2013. u 00:41

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO

Amfiteatar u Trieru je rimski amfiteatar koji je nakon završetka oko 100. god. mogao primiti oko 18,000 posjetitelja. Od 1986. god., amfiteatar je UNESCO-va svjetska baština, uz druge Trierske rimske spomenike, Katedralu i Gospinu crkvu.

Izgled amfiteatra u antičkom Trieru

Kazalište je izgrađeno oko 100. god. i ubrzo je postalo dio svakodnevnog života mnogih građana Triera. Pohodili su ga lokalni uglednici, kraljevi službenici, te u doba kasne antike osobno i poneki Rimski car. Nudio je lov na životinje (venationes) i borbe gladijatora na život i smt, te pogubljenja i važne carske obavijesti. Amfiteatar je jedinstven jer je imao još jednu funkciju, kao nijedan drugi, naime služio je kao Istočna gradska vrata. Amfiteatar je dakle bio dio rimskih zidina, ispod planine Petri (sv. Petra), te je iskorištena prirodna padina brda. Ulazi u ovalnu građevinu su na sjeveru i jugu, a ispod arene nalazi se podrum koji je još uvijek sačuvan. Imao je dizala kako za glumce, tako i za iznenadno dovođenje životinja i gladijatora u gladijatorskim borbama.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva (5. stoljeće) u srednjem vijeku, kao i mnoge druge Trierske građevine, korišten je kao kamenolom, nije bilo sve do 5Jh.benutzt.

Danas je amfiteatar turistička atrakcija, s najvećim njemačkim rimskim igrama (Kruha i igara) u kolovozu koje uključuju odglumljene gladijatorske bitke. Rijetko se održavaju koncerti, mjuzikli i druga događanja.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Amfiteatar u Trieru


v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amfiteatar_u_Trieru&oldid=4140909"