Dinastija Jin (265. – 420.): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime =Dinastija Jin |hr_ime =Dinastija Jin |izvorno_ime =晉朝<br>''Jìn Cháo'' |genitiv = Dina...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 75: Redak 75:
== Povijest ==
== Povijest ==


===Zapadni Jin===
Dinastija potječe od [[klan]]a ''Sima'' čiji su se članovi zahvaljujući darovitom političaru i vojskovođu [[Sima Yi]]ju došli na vodeća mjesta u upravi sjeverne kineske države [[Cao Wei]], jednog od [[Tri kraljevstva]]. Godine 249. Sima Yi je kao carski regent zahvaljujući dvorskom puču poznatom kao [[Incident kao Gaopinških grobnica]] postao ''de facto'' vladar države, a 265. je njegov unuk Sima Yan na abidikaciju [[Cao Huan]]a, posljednjeg cara dinastije Wei. Sebe je proglasio carem te proglasio novu dinastiju kojoj je ima dao prema [[Jin (država)|Jin]], jednoj od država iz [[razdoblje proljeća i jeseni|Razdoblja proljeća i jeseni]], s čijeg područja je potjecao klan Sima. Pod vlašću Sima Yana, koji je sebe proglasio carem Wuom, pokorena je država [[Istočni Wu]], čime je Kina konačno ujedinjena pod vlašću jednog cara. Međutim, period mira nije dugo trajao, jer su nakon Wuove smrti započeli sukobi među njegovim nasljednicima i rodbinom poznati kao [[Rat Osam prinčeva]]. Oni su toliko oslabili carsku vlast, da su to iskoristili sjeverni [[Wu Hu]] nomadi i do 316. zauzeli najveći dio sjeverne Kine, uključujući prijestolnicu Luoyang.

Dinastija potječe od [[klan]]a ''Sima'' čiji su članovi zahvaljujući darovitom političaru i vojskovođi [[Sima Yi]]ju došli na vodeća mjesta u upravi sjeverne kineske države [[Cao Wei]], jednog od [[Tri kraljevstva]]. Godine 249., Sima Yi je kao carski regent, zahvaljujući dvorskom puču poznatom kao [[Incident kod Gaopinških grobnica]]”, postao ''de facto'' vladar države, a 265. god. njegov je unuk, [[Sima Yan]], prinudio na abidikaciju [[Cao Huan]]a, posljednjeg cara dinastije Wei. Sebe je proglasio carem te proglasio novu dinastiju kojoj je ima dao prema [[Jin (država)|državi Jin]], jednoj od država iz [[Razdoblje proljeća i jeseni|Razdoblja proljeća i jeseni]], s čijeg područja je potjecao klan Sima. Pod vlašću Sima Yana, koji je sebe proglasio [[Car Wu od Jina|carem Wuom]], pokorena je država [[Istočni Wu]], čime je Kina konačno ujedinjena pod vlašću jednog cara. Međutim, razdoblje mira nije dugo trajalo, jer su nakon Wuove smrti započeli sukobi među njegovim nasljednicima i rodbinom poznati kao [[Rat Osam prinčeva]]. Oni su toliko oslabili carsku vlast, da su to iskoristili sjeverni [[Wu Hu]] nomadi koji su do 316. god. zauzeli najveći dio sjeverne Kine, uključujući prijestolnicu [[Luoyang]]. Od tada nastaje razdoblje poznato kao „[[Šesnaest kraljevstava]]”, kada je na području [[Kina|Kine]] od [[304.]] do [[439.]] postojao niz kratkotrajnih [[suverena država|država]].

===Istočni Jin===
[[Datoteka:China400ce.png|mini|lijevo|<center>Istočni Jin oko 400. god.]]
[[Datoteka:China400ce.png|mini|lijevo|<center>Istočni Jin oko 400. god.]]
Pod vodstvom [[Car Yuan od Jina|Sima Ruija]] dinastija je 317. uspostavila novu prijestolnicu u južnom dijelu Kine. Tamo se ona održala do 420. kada je posljednjeg cara, [[car Gong od Jina|cara Gonga]] svrgnuo [[Car Liu od Liu Songa|Liu Yan]], osnivač [[Dinastija Liu Song|dinastije Liu Song]].
Pod vodstvom [[Car Yuan od Jina|Sima Ruija]] dinastija Jin je 317. god. uspostavila novu prijestolnicu u južnom dijelu Kine, u gradu [[Nanjing|Jiankangu]] (današnja pokrajina [[Jiangsu]]). Rivalske Wu Hu države na sjeveru nisu priznavale legitimnost ove dinastije i zvale su je ''Langye''.

Dinastiju su oslabile pobune generala poput [[Wang Dun]]a i [[Su Jun]]a, no [[Bitka na rijeci Fei]] 383. god. protiv snaga [[Raniji Qin|Ranijeg Qina]], zahvaljujući kratkotrajnoj suradnji kancelara [[Xie An]]a i generala [[Huan Chong]]a. Brat Huana Chonga, veliki general [[Huan Wen]], je 403. god. nakratko uzurpirao prijestolje gdje je za cara postavio svog sina [[Huan Xuan]]a i promijenio ime dinastije u ''Chu'', ali ga je ubio general [[Car Wu od Liu Songa|Liu Yu]] 404. god., koji je prijestolje vratio [[Car An od Jina|caru Anu od Jina]]. No, smatrajući da je dovoljno osigurao vlast, Liu Yu je cara Ana 419. god. dao zadaviti i na njegovo mjesto postavio njegova brata koji je nakratko vladao kao [[car Gong od Jina]]. On je bio primoran abdicirati u korist [[Car Wu od Liu Songa|Liu Yua]], osnivača [[Dinastija Liu Song|dinastije Liu Song]].


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 91: Redak 97:


{{GLAVNIRASPORED:Jin, dinastija}}
{{GLAVNIRASPORED:Jin, dinastija}}
[[Kategorija:Kineske dinastije]]
[[Kategorija:Dinastija Jin]]

Inačica od 6. kolovoza 2013. u 20:57

Dinastija Jin

晉朝
Jìn Cháo


 

265.420.
 

Lokacija Dinastije Jin
Lokacija Dinastije Jin
Carstvo dinastije Jin oko 280. god.
Glavni grad Luoyang (265.–311.)
Chang'an (312.–316.)
Jiankang (317.–420.)
Jezik/ci starokineski
Religija budizam, taoizam i konfucijanizam
Vlada
Car
 - 236.-290. Car Wu od Jina
 - 386.-421. Car Gong od Jina
Povijest stari vijek
 - Osnovao ju je Sima Yan koji je prinudio Cao Huana od Cao Weija da abdicira 265.
 - Abdikacija državi Liu Song 420.
Stanovništvo
 - 290. otp. 22.620.000 
Valuta kineska kovanica
John Keay, China A History, Harper Press, 2009. ISBN 9780007221783 (engl.)

Dinastija Jin (kineski: 晉朝, pinyin: 晉朝) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 265. do 420. godine. Njezina vladavina je podijeljena na dva razdoblja, Zapadni Jin (西晉) ili Liang Jin (兩晉, doslovno „dva Jina”) od 265.–316. god., i Istočni Jin (東晉) ili Sima Jin (司馬晉) od 317.–420. god. Ovu podjelu su stvarili kasniji povjesničari kako bi razlikovali ovu dinastiju od istoimene kasnije, Dinastija kasniji Jin (後晉) koja je vladala od 936.-947. god., u vrijeme „Pet dinastija i Deset kraljevstava”.

Vrč Hunping s budističkim figurama iz vremena Zapadnog Jina

Povijest

Zapadni Jin

Dinastija potječe od klana Sima čiji su članovi zahvaljujući darovitom političaru i vojskovođi Sima Yiju došli na vodeća mjesta u upravi sjeverne kineske države Cao Wei, jednog od Tri kraljevstva. Godine 249., Sima Yi je kao carski regent, zahvaljujući dvorskom puču poznatom kao „Incident kod Gaopinških grobnica”, postao de facto vladar države, a 265. god. njegov je unuk, Sima Yan, prinudio na abidikaciju Cao Huana, posljednjeg cara dinastije Wei. Sebe je proglasio carem te proglasio novu dinastiju kojoj je ima dao prema državi Jin, jednoj od država iz Razdoblja proljeća i jeseni, s čijeg područja je potjecao klan Sima. Pod vlašću Sima Yana, koji je sebe proglasio carem Wuom, pokorena je država Istočni Wu, čime je Kina konačno ujedinjena pod vlašću jednog cara. Međutim, razdoblje mira nije dugo trajalo, jer su nakon Wuove smrti započeli sukobi među njegovim nasljednicima i rodbinom poznati kao „Rat Osam prinčeva”. Oni su toliko oslabili carsku vlast, da su to iskoristili sjeverni Wu Hu nomadi koji su do 316. god. zauzeli najveći dio sjeverne Kine, uključujući prijestolnicu Luoyang. Od tada nastaje razdoblje poznato kao „Šesnaest kraljevstava”, kada je na području Kine od 304. do 439. postojao niz kratkotrajnih država.

Istočni Jin

Istočni Jin oko 400. god.

Pod vodstvom Sima Ruija dinastija Jin je 317. god. uspostavila novu prijestolnicu u južnom dijelu Kine, u gradu Jiankangu (današnja pokrajina Jiangsu). Rivalske Wu Hu države na sjeveru nisu priznavale legitimnost ove dinastije i zvale su je Langye.

Dinastiju su oslabile pobune generala poput Wang Duna i Su Juna, no Bitka na rijeci Fei 383. god. protiv snaga Ranijeg Qina, zahvaljujući kratkotrajnoj suradnji kancelara Xie Ana i generala Huan Chonga. Brat Huana Chonga, veliki general Huan Wen, je 403. god. nakratko uzurpirao prijestolje gdje je za cara postavio svog sina Huan Xuana i promijenio ime dinastije u Chu, ali ga je ubio general Liu Yu 404. god., koji je prijestolje vratio caru Anu od Jina. No, smatrajući da je dovoljno osigurao vlast, Liu Yu je cara Ana 419. god. dao zadaviti i na njegovo mjesto postavio njegova brata koji je nakratko vladao kao car Gong od Jina. On je bio primoran abdicirati u korist Liu Yua, osnivača dinastije Liu Song.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dinastija Jin (265. – 420.)