Prvi indokineski rat: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{radovi24}}
{{Oružani sukob
{{Oružani sukob
|naziv= Prvi indokineski rat
|naziv= Prvi indokineski rat
Redak 16: Redak 15:
|zapovjednik2=
|zapovjednik2=
|zapovjednik3=
|zapovjednik3=
|jačina1= Francuski savez: 190 000<br>Lokalne grupe: 55 000<br>Država Vijetnam: 150 000<ref>[Martin Windrow ,The French Indochina War 1946.-1954. (Men-At-Arms, 322) ISBN 1855327899 ]</ref><br>'''Ukupno: ~400 000'''
|jačina1=
|jačina2= 125 000 regularnih vojnika,<br>75 000 regionalnih ,<br>250 000 neregularnih vojnika<ref>Windrow 1998, s. 23</ref><br>'''Ukupno: 450 000'''
|jačina2=
|jačina3=
|jačina3=
|posljedice1=
|posljedice1=
Redak 29: Redak 28:
== Povijest ==
== Povijest ==
Vijetnam je bio prisiljen priznati francusko zapovjedništvo 1880-ih, postavši dio Francuske Indokine. Početkom 20. stoljeća dolazi do prvih ustanaka Vijetnamaca protiv francuske vlasti i osnivanja prvih stranaka 1920-ih i 1930-ih. Ustanci su vođeni od strane komunista i bili su ugušeni.
Vijetnam je bio prisiljen priznati francusko zapovjedništvo 1880-ih, postavši dio Francuske Indokine. Početkom 20. stoljeća dolazi do prvih ustanaka Vijetnamaca protiv francuske vlasti i osnivanja prvih stranaka 1920-ih i 1930-ih. Ustanci su vođeni od strane komunista i bili su ugušeni.
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dobili su Japanci dozvolu od [[Višijska Francuska|Višijskog Režima]] da mogu koristiti resurse Indokine. Veliki broj omaldinaca priključuje se nacionalnom oslobodilačkom pokretu Viet Minhu kojim je upravljao Ho Ši Min. Poslije kapitulacije Japana, dolazi do ustanka i 2. rujna 1945. Ho Ši Min proglašava Demokratsku republiku Vijetnam u Hanoju. F
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dobili su Japanci dozvolu od [[Višijska Francuska|Višijskog Režima]] da mogu koristiti resurse Indokine. Veliki broj omaldinaca priključuje se nacionalnom oslobodilačkom pokretu Viet Minhu kojim je upravljao Ho Ši Min. Poslije kapitulacije Japana, dolazi do ustanka i 2. rujna 1945. Ho Ši Min proglašava Demokratsku republiku Vijetnam u Hanoju. Francuzi nisu na to pristali već su željeli ujediniti sve svoje kolonije u Indokini u jednu [[federacija|federaciju]] koja bi bila neovisna ali bi ipak pripadala francuskoj uniji. Stanovništvo Indokine je bilo kritično prema francuskim planovima koje su vidjeli kao direktan nastavak kolonijalizma. Započinje rat.

rancuzi nisu na to pristali već su željeli ujediniti sve svoje kolonije u Indokini u jednu
[[federacija|federaciju]] koja bi bila neovisna ali bi ipak pripadala francuskoj uniji. Stanovništvo Indokine je bilo kritično prema francuskim planovima koje su vidjeli kao direktan nastavak kolonijalizma. Započinje rat.




== Ratna zbivanja ==
== Ratna zbivanja ==
23. studenog 1946. Francuzi su bombardiralo luku Haiphong u sjevernom Vijetnamu. Ubrzo Francuzi preuzimaju kontrolu nad glavnim punktovima u gradi dok se vijetnamski vojnici povlače u brda i započinju [[gerilsko ratovanje]]. U svibnju 1950. [[Harry S. Truman|Trumanova administracija]] daje podršku Francuskoj, što je bio prvi korak [[SAD|američkog]] angažmana u Vijetnamu.<ref>Vidi ''The Pentagon Papers'', Glava 4, [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent9.htm "U.S. and France in Indochina, 1950-56"], 1971.</ref> SAD su slali Francuzima ratnu tehniku poput tenkova i transportnih zrakoplova. Kasnije su slali i ratne zrakoplove, vojne savjetnike i tehničare. Američka pomoć sljedećih godina Francuzima iznosila je milijardu dolara godišnje. 1954. godina bila je odlučujuća za ishod rata. Viet Minh je uz kinesku pomoć zauzeo "nezauzmljivu" francusku bazu Điện Biên Phủa u [[Opsada Điện Biên Phủa|bitci kod Điện Biên Phủa]] što je odlučilo rat i Francuzi su kapitulirali.
23. studenog 1946. Francuzi su bombardiralo luku Haiphong u sjevernom Vijetnamu. Ubrzo Francuzi preuzimaju kontrolu nad glavnim punktovima u gradi dok se vijetnamski vojnici povlače u brda i započinju [[gerilsko ratovanje]]. U svibnju 1950. [[Harry S. Truman|Trumanova administracija]] daje podršku Francuskoj, što je bio prvi korak [[SAD|američkog]] angažmana u Vijetnamu.<ref>Vidi ''The Pentagon Papers'', Glava 4, [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent9.htm "U.S. and France in Indochina, 1950-56"], 1971.</ref> SAD su slali Francuzima ratnu tehniku poput tenkova i transportnih zrakoplova. Kasnije su slali i ratne zrakoplove, vojne savjetnike i tehničare. Američka pomoć sljedećih godina Francuzima iznosila je milijardu dolara godišnje. 1954. godina bila je odlučujuća za ishod rata. Viet Minh je uz kinesku pomoć zauzeo "neosvojivu" francusku bazu Điện Biên Phủa u [[Opsada Điện Biên Phủa|bitci kod Điện Biên Phủa]] što je odlučilo rat i Francuzi su kapitulirali.


{{-}}
{{-}}
Redak 43: Redak 39:
==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Prvi indokineski rat}}
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Povijest Vijetnama]]
[[Kategorija:Povijest Laosa]]
[[Kategorija:Hladni rat]]

Inačica od 14. kolovoza 2013. u 13:16

Prvi indokineski rat

Jedinica Legije stranaca patrolira komunističkom oblasti
Vrijeme 19. prosinca 1946. – 1 kolovoza 1954.
Lokacija Francuska Indokina, uglavnom Sjeverni Vijetnam
Ishod Provizorno razgraničenje s Vijetnamom duž 17 paralele
Sukobljeni
Nepoznata kratica »F« Francuska Nepoznata kratica »V« Vijetnam
Vojne snage
Francuski savez: 190 000
Lokalne grupe: 55 000
Država Vijetnam: 150 000[1]
Ukupno: ~400 000
125 000 regularnih vojnika,
75 000 regionalnih ,
250 000 neregularnih vojnika[2]
Ukupno: 450 000

Prvi indokineski rat, 1946.-1954., bio je rat između vijetnamskog pokreta otpora, Viet Minha, predvođenog Ho Ši Minom i Francuske. Rat je trajao od 1946. do 1954. a završava kada Francuska napušta Francusku Indokinu, francuske kolonijalne oblasti u današnjem Vijetnamu, Laosu i Kambodži. Posljedica rata bilo je dijelenje Vijetnama na Sjeverni i Južni, a nastavljen je kasnije kroz Vijetnamski rat.

Povijest

Vijetnam je bio prisiljen priznati francusko zapovjedništvo 1880-ih, postavši dio Francuske Indokine. Početkom 20. stoljeća dolazi do prvih ustanaka Vijetnamaca protiv francuske vlasti i osnivanja prvih stranaka 1920-ih i 1930-ih. Ustanci su vođeni od strane komunista i bili su ugušeni. Tijekom Drugog svjetskog rata dobili su Japanci dozvolu od Višijskog Režima da mogu koristiti resurse Indokine. Veliki broj omaldinaca priključuje se nacionalnom oslobodilačkom pokretu Viet Minhu kojim je upravljao Ho Ši Min. Poslije kapitulacije Japana, dolazi do ustanka i 2. rujna 1945. Ho Ši Min proglašava Demokratsku republiku Vijetnam u Hanoju. Francuzi nisu na to pristali već su željeli ujediniti sve svoje kolonije u Indokini u jednu federaciju koja bi bila neovisna ali bi ipak pripadala francuskoj uniji. Stanovništvo Indokine je bilo kritično prema francuskim planovima koje su vidjeli kao direktan nastavak kolonijalizma. Započinje rat.


Ratna zbivanja

23. studenog 1946. Francuzi su bombardiralo luku Haiphong u sjevernom Vijetnamu. Ubrzo Francuzi preuzimaju kontrolu nad glavnim punktovima u gradi dok se vijetnamski vojnici povlače u brda i započinju gerilsko ratovanje. U svibnju 1950. Trumanova administracija daje podršku Francuskoj, što je bio prvi korak američkog angažmana u Vijetnamu.[3] SAD su slali Francuzima ratnu tehniku poput tenkova i transportnih zrakoplova. Kasnije su slali i ratne zrakoplove, vojne savjetnike i tehničare. Američka pomoć sljedećih godina Francuzima iznosila je milijardu dolara godišnje. 1954. godina bila je odlučujuća za ishod rata. Viet Minh je uz kinesku pomoć zauzeo "neosvojivu" francusku bazu Điện Biên Phủa u bitci kod Điện Biên Phủa što je odlučilo rat i Francuzi su kapitulirali.


Izvori

  1. [Martin Windrow ,The French Indochina War 1946.-1954. (Men-At-Arms, 322) ISBN 1855327899 ]
  2. Windrow 1998, s. 23
  3. Vidi The Pentagon Papers, Glava 4, "U.S. and France in Indochina, 1950-56", 1971.