Geoinženjering: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
Novija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nova stranica: 230px|minijatura|desno|Oblaci nastalih od ispušnih plinova prekooceanskih brodova. '''Geoinženjering''' ili '''geoinženjerstvo''' ili...
 
Uklonio detalj o kritičarima onoga što je danas znanstveno općeprihvaćeno, jer nisu bitni ni za temu, ni općenito.
Redak 10: Redak 10:
Gotovo sva se istraživanja sastoje od [[računalno modeliranje|računalnog modeliranja]] ili [[laboratorijsko testiranje|laboratorijskih testova]], a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput [[pošumljavanje|sadnje stabala]] i [[Hladni krov|ugradnje hladnog krova]]<ref>http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>. Započela su i [[Rusija|ruska]] terenska istraživanja sa [[sumporni aerosol|sumpornim aerosolom]].<ref>Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X</ref>
Gotovo sva se istraživanja sastoje od [[računalno modeliranje|računalnog modeliranja]] ili [[laboratorijsko testiranje|laboratorijskih testova]], a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput [[pošumljavanje|sadnje stabala]] i [[Hladni krov|ugradnje hladnog krova]]<ref>http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>. Započela su i [[Rusija|ruska]] terenska istraživanja sa [[sumporni aerosol|sumpornim aerosolom]].<ref>Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X</ref>


Postoje kritičari geoinženjeringa, koji smatraju, da je to [[moral]]no upitno i da eksperimenti mogu dugoročno upropastiti klimu. A neki se ne slažu ni, da postoji globalno zatopljenje, nego da se radi o uobičajenim Zemljinim ciklusima izmjene toplih i hladnih razdoblja.
Postoje kritičari geoinženjeringa, koji smatraju, da je to [[moral]]no upitno i da eksperimenti mogu dugoročno upropastiti klimu.


Skupine poput ENC grupe i pojedinci poput Raymonda Pierrehumberta pozvali su na zabranu geoinženjeringa. Puni učinci različitih geoinženjerskih metoda nisu još poznati ni posve znanstveno istraženi. Godine [[2010]]., [[UN]]-ova konvencija o biološkoj raznolikosti proglasila je [[moratorij]] na sve pokuse u [[more|moru]] i [[svemir]]u, osim manjih istraživačkih studija.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/geoinzenjeringom-do-popravljanja-ili-konacnog-unistenja-klime/597675.aspx Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>
Skupine poput ENC grupe i pojedinci poput Raymonda Pierrehumberta pozvali su na zabranu geoinženjeringa. Puni učinci različitih geoinženjerskih metoda nisu još poznati ni posve znanstveno istraženi. Godine [[2010]]., [[UN]]-ova konvencija o biološkoj raznolikosti proglasila je [[moratorij]] na sve pokuse u [[more|moru]] i [[svemir]]u, osim manjih istraživačkih studija.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/geoinzenjeringom-do-popravljanja-ili-konacnog-unistenja-klime/597675.aspx Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>

Inačica od 16. kolovoza 2013. u 01:18

Oblaci nastalih od ispušnih plinova prekooceanskih brodova.

Geoinženjering ili geoinženjerstvo ili klimatski inženjering je niz namjernih i velikih zahvata u Zemljin klimatski sustav s ciljem smanjenja globalnog zatopljenja i promjene klimatskih prilika.[1] Obuhvaća namjernu promjenu klime pomoću tehnologije.

Uglavnom se radi o traženju metoda za smanjenje ugljikovog dioksida i kontrole sunčevog zračenja. Ugljikov dioksid smatra se uzrokom klimatskih promjena te je jedan od stakleničkih plinova iz atmosfere. Neke od ideja bile su: hvatanje ugljkovog dioksida direktno iz zraka[2], zasipanje Arktika česticama prašine, raspršivanje sulfatnih čestica u atmosferu (kako bi one djelovale kao svojevrstan štit, minijaturni reflektori koji bi odbijali dio sunčevog zračenja i time snizili temperaturu) te unošenje velike količine željeza u oceane (kako bi se ubrzao rast algi sposobnih za veliku apsorpciju plinova).[3]

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključilo je 2007., da je uglavnom teško dokazati pozitivne učinke geoinženjerstva.[4]

Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. Znanstvenici obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.[5]

Gotovo sva se istraživanja sastoje od računalnog modeliranja ili laboratorijskih testova, a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput sadnje stabala i ugradnje hladnog krova[6]. Započela su i ruska terenska istraživanja sa sumpornim aerosolom.[7]

Postoje kritičari geoinženjeringa, koji smatraju, da je to moralno upitno i da eksperimenti mogu dugoročno upropastiti klimu.

Skupine poput ENC grupe i pojedinci poput Raymonda Pierrehumberta pozvali su na zabranu geoinženjeringa. Puni učinci različitih geoinženjerskih metoda nisu još poznati ni posve znanstveno istraženi. Godine 2010., UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti proglasila je moratorij na sve pokuse u moru i svemiru, osim manjih istraživačkih studija.[8]

Izvori

  1. ↑ royalsociety.org/uploadedFiles/Royal_Society_Content/policy/publications/2009/8693.pdf Preuzeto 10. svibnja 2013.
  2. ↑ http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/gospodari-zemlje-geo-inzenjering-je-moguc.html Preuzeto 10. svibnja 2013.
  3. ↑ http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/geoinzenjering-kontrola-nad-globalnim-termostatom-115169 Preuzeto 10. svibnja 2013.
  4. ↑ http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html Preuzeto 10. svibnja 2013.
  5. ↑ Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. ISSN 0036-8075. PMID 16973840.
  6. ↑ http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.
  7. ↑ Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X
  8. ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/geoinzenjeringom-do-popravljanja-ili-konacnog-unistenja-klime/597675.aspx Preuzeto 10. svibnja 2013.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Geoinženjering&oldid=4147563"