Dogma: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 93.138.110.13, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot |
|||
Redak 20: | Redak 20: | ||
== Dogma u znanosti == |
== Dogma u znanosti == |
||
Dogma u religiji je a priori zadani pojam kojemu nije prethodila ni kvalitetna ni objektivna analiza, za razliku od znanosti u kojoj dogma ima a priori zadane pojmove kao posljedicu analitičkog uma i varijabilnost sudova u domeni sintetičkog uma, Grakalić Vladimir |
|||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
Inačica od 20. kolovoza 2013. u 10:06
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja. Značaj i snaga dogme se ogleda u tome što se ne smije dovesti u pitanje od strane vjernika, odnosno sljedbenika. Osim u vjerskim ili filozofskim sistemima pojam se u datom smislu može široko primijeniti u različitim disciplinama.
Etimologija
Riječ dolazi od grčkog δογμα (dogma), ona proizlazi iz starogrčkog glagola δοκω, (doko).
Riječ δογμα ima tri značenja:
- pogled, mišljenja;
- misao, filozofska doktrina, religijska doktrina;
- odluka, prosudba, dekret;
Izraz dogma poieisthai znači: djelovati, donijeti uredbu.
Na taj izraz treba obratiti pažnju kad se odnosi na "dogmu Crkve". To je odluka ili odluke koju izdaje Papa ili vijeće u jedinstvu s Papom koje definira istinu vjere, a koja je prethodno bila predmetom široke diskusije.
Dogma u kršćanstvu
Dogma u znanosti
Dogma u religiji je a priori zadani pojam kojemu nije prethodila ni kvalitetna ni objektivna analiza, za razliku od znanosti u kojoj dogma ima a priori zadane pojmove kao posljedicu analitičkog uma i varijabilnost sudova u domeni sintetičkog uma, Grakalić Vladimir