Kavala (grad): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
Saša (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 31: Redak 31:
}}
}}


'''Kavala''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Καβάλα''), je drugi grad po veličini u sjevernoj [[Grčka|Grčkoj]] i najveća morska luka istočne [[Egejska Makedonija|Makedonije]]. Kavala je glavni grad prefekture [[Prefektura Kavala|Kavala]]. Grad je smješten u [[Zaljev Kavala|Zaljevu Kavala]] nasuprot otoku [[Tasos]], mjestu [[Tasos (grad)|Limenas Tasos]].
'''Kavala''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Καβάλα''), je drugi grad po veličini u sjevernoj [[Grčka|Grčkoj]] i najveća morska luka istočne [[Egejska Makedonija|Makedonije]]. Kavala je glavni grad prefekture [[Prefektura Kavala|Kavala]]. Grad je smješten u [[Zaljev Kavala|Zaljevu Kavala]] nasuprot otoku [[Tasos]], mjestu [[Tasos (grad)|Limenas Tasos]].


==Povijest==
==Povijest==
Redak 49: Redak 49:
Za vladavine [[Bizant|bizanta]] grad se zvao ''Christoupolis'' među grčkim stanovnicima a
Za vladavine [[Bizant|bizanta]] grad se zvao ''Christoupolis'' među grčkim stanovnicima a
''Morunec'' među [[Slaveni|slavenskim]] stanovnicima. Morunec je vjerojatno slavenski naziv grada koji znači da je to grad na moru. U VI st. bizantski car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I.]] utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera.
''Morunec'' među [[Slaveni|slavenskim]] stanovnicima. Morunec je vjerojatno slavenski naziv grada koji znači da je to grad na moru. U VI st. bizantski car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I.]] utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera.
Učestali [[Bugari|Bugarski]] napadi u VIII i IX st. , ponukali su bizantske vlasti da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan [[garnizon]] u utvrdi grada Christoupolisa. Tijekom [[Normani|Normanske]] provale u [[Egejska Makedonija|Makedoniju]] [[1185.]] god. grad je bio opljačkan i zapaljen.
Učestali [[Bugari|bugarski]] napadi u VIII i IX st. , ponukali su bizantske vlasti da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan [[garnizon]] u utvrdi grada Christoupolisa. Tijekom [[Normani|Normanske]] provale u [[Egejska Makedonija|Makedoniju]] [[1185.]] god. grad je bio opljačkan i zapaljen.


===Razdoblje otomanske vlasti===
===Razdoblje otomanske vlasti===
Redak 57: Redak 57:
Grad je obnovljen pri kraju XIX stoljeća, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom XVI st. veliki vezir sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I. Veličanstvenog]] -[[Ibrahim paša Pargalı|Ibrahim paša]] porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.<ref>{{cite journal|last = Kiel|first = Machiel|year=1971|title = Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition|journal =Balkan Studies|volume =12|pages = 416}}</ref> U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu ''Panagia'', tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.
Grad je obnovljen pri kraju XIX stoljeća, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom XVI st. veliki vezir sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I. Veličanstvenog]] -[[Ibrahim paša Pargalı|Ibrahim paša]] porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.<ref>{{cite journal|last = Kiel|first = Machiel|year=1971|title = Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition|journal =Balkan Studies|volume =12|pages = 416}}</ref> U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu ''Panagia'', tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.


* [[Muhamed Ali Paša]], [[Albanci|albanac]] iz Kavale, valija [[Egipat|Egipta]] i osnivač istoimene vladarske kuće koja je vladala Egiptom do [[1952.]] rođen je u Kavali [[1769.]] godine.
* [[Muhamed Ali Paša]], [[Albanci|Albanac]] iz Kavale, valija [[Egipat|Egipta]] i osnivač istoimene vladarske kuće koja je vladala Egiptom do [[1952.]] rođen je u Kavali [[1769.]] godine.


Njegova rodna kuća danas je memorijalni muzej.
Njegova rodna kuća danas je memorijalni muzej.
Redak 71: Redak 71:
== Zbratimljeni gradovi ==
== Zbratimljeni gradovi ==


* {{ZD|N|NJE}} - [[Nuremberg]], [[Njemačka]]
* {{ZD|N|NJE}} - [[Nürnberg]], [[Njemačka]]
* {{ZD|B|BIH}} - [[Bosanska Gradiška]], [[Bosna i Hercegovina]]
* {{ZD|B|BIH}} - [[Bosanska Gradiška]], [[Bosna i Hercegovina]]
* {{ZD|T|TUR}} - [[Tekirdağ]], [[Turska]]
* {{ZD|T|TUR}} - [[Tekirdağ]], [[Turska]]

Inačica od 21. kolovoza 2013. u 22:39

Kavala
Καβάλα
Kavala
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Kavala
Stanovništvo 63.293 (2001)
Površina 112.6 km²
Gustoća stanovništva 358/km²
Visina 53 m
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 65x xx
Pozivni broj 2510
Registarska oznaka KB
Službena stranica www.cityofkavala.gr


Kavala (grčki: Καβάλα), je drugi grad po veličini u sjevernoj Grčkoj i najveća morska luka istočne Makedonije. Kavala je glavni grad prefekture Kavala. Grad je smješten u Zaljevu Kavala nasuprot otoku Tasos, mjestu Limenas Tasos.

Povijest

Za atike

Grad su osnovali kolonisti sa obližnjeg otoka Tasos u VI st. pr. Kr. i nazvali gaNeapolis (novi grad). Neapolis je bio luka makedonske prijestolnice Filipi od koje je bio udaljen samo 14 km. Najvjerojatnije da je Neapolis bio i slavni Datum (Δάτον) po svojim rudnicima zlata.

Neapolis je bio član Drugog Atenskog saveza, to znamo po natpisu sa stupa pronađenog u Ateni u kojem se spominje doprinos Neapolisa savezu.

Razdoblje rimske vlasti

Neapolis je dobio status rimskog grada civitas 168. pr. Kr.. Iz Neapolisa su krenuli Brut i Kasije u Bitku kod Filipa 42. pr. Kr. u kojoj su poraženi. Apostol Pavle iskrcao se u Kavali na svom prvom putovanju po Europi.

Razdoblje bizantske vlasti

Panagia -utvrda na brijegu

Za vladavine bizanta grad se zvao Christoupolis među grčkim stanovnicima a Morunec među slavenskim stanovnicima. Morunec je vjerojatno slavenski naziv grada koji znači da je to grad na moru. U VI st. bizantski car Justinijan I. utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera. Učestali bugarski napadi u VIII i IX st. , ponukali su bizantske vlasti da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan garnizon u utvrdi grada Christoupolisa. Tijekom Normanske provale u Makedoniju 1185. god. grad je bio opljačkan i zapaljen.

Razdoblje otomanske vlasti

Kavala je bila pod vlašću Otomanskog carstva od 1387. pa sve do 1912. 1391. god. sultan Bajazid I. potpuno je razorio grad i kompletno raselio njegovo stanovništvo.

Grad je obnovljen pri kraju XIX stoljeća, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom XVI st. veliki vezir sultana Sulejmana I. Veličanstvenog -Ibrahim paša porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.[1] U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu Panagia, tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.

Njegova rodna kuća danas je memorijalni muzej.

Rodna kuća Muhamed Ali paše egipatskog

Kavala u novije doba

Kavalu je oslobodila Grčka mornarica za vrijeme Prvog Balkanskog rata 1913. godine. Nakon Grčko-turskog rata 1919.-1922. grad je doživio novi polet dolaskom brojnih izbjeglica iz Male Azije nakon razmjene stanovništva sa Turskom. Razvijala se industrija ( naročito prerada duhana) ali i poljoprivreda oko grada.

Kasnih 1950-ih grad se proširao na teren dobijen nasipavanjem mora u području zapadno od luke.

Zbratimljeni gradovi

Rast stanovništva Kavale posljednjih decenija

Pogled na Kavalu
Godina Stanovništvo Promjene Stanovništvo Općine Promjene Gustoća
1981 56,705 - - - -
1991 56,571 -134 ili -0.24% 60,187 - -
2001 58,663 +2,092 ili +3.7% 63,293 +3,106 ili +5.16% 566/km²

Izvori

  1. Kiel, Machiel. 1971. Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition. Balkan Studies. 12: 416

Vanjske poveznice