Brne Karnarutić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
Obradio je poznatu [[Ovidije]]vu metamorfozu o Piramu i Tizbi pod naslovom ''Izvrsita ljubav i napokon nemila i nesrićna smrt Pirama i Tizbe'' (Mleci, [[1586]].). Posvetio ga je [[Antun Vrančić|Antunu Vrančiću]]. |
Obradio je poznatu [[Ovidije]]vu metamorfozu o Piramu i Tizbi pod naslovom ''Izvrsita ljubav i napokon nemila i nesrićna smrt Pirama i Tizbe'' (Mleci, [[1586]].). Posvetio ga je [[Antun Vrančić|Antunu Vrančiću]]. |
||
Poznatije je drugo Karnarutićevo djelo - [[Vazetje Sigeta grada]] ( |
Poznatije je drugo Karnarutićevo djelo - [[Vazetje Sigeta grada]] (Mletci, [[1584]].), prvi hrvatski [[povijesni ep]] u hrvatskoj književnost koji opjeva [[sigetska bitka|sigetsku bitku]] i tragičnu pogibiju [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] i hrabrih branitelja Sigeta (1566.). Djelo je napisano prema [[kronika|kronici]] komornika Zrinskog. U djelu je zadržao povjesničarsku objektivnost, ne omalovažava protivničku stranu u ratu, razvidno je njegovo vojničko iskustvo. Hrvatsko mu domoljublje je u uskoj svezi s katoličkim stavom. To se vidi iz prizora kad prije završne bitke Zrinski svojoj vojsci govori kako je turska opsada "kazna za grijeh za moralne propuste kršćana u cijeloj državi". Pisao je [[čakavsko narječje|čakavskim narječjem]]. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 27. kolovoza 2013. u 05:09
Pjesnik Brne Karnarutić rodio se u Zadru oko 1515. godine kao potomak stare plemićke obitelji. Nakon školovanja u Zadru studirao je pravo, vjerojatno u Padovi. Neko je vrijeme bio kapetan hrvatskog konjaništva u mletačkoj vojsci, a zatim se u Zadru bavio odvjetničkim poslom. Umro je u Zadru vjerojatno 1573. godine.
Obradio je poznatu Ovidijevu metamorfozu o Piramu i Tizbi pod naslovom Izvrsita ljubav i napokon nemila i nesrićna smrt Pirama i Tizbe (Mleci, 1586.). Posvetio ga je Antunu Vrančiću.
Poznatije je drugo Karnarutićevo djelo - Vazetje Sigeta grada (Mletci, 1584.), prvi hrvatski povijesni ep u hrvatskoj književnost koji opjeva sigetsku bitku i tragičnu pogibiju Nikole Šubića Zrinskog i hrabrih branitelja Sigeta (1566.). Djelo je napisano prema kronici komornika Zrinskog. U djelu je zadržao povjesničarsku objektivnost, ne omalovažava protivničku stranu u ratu, razvidno je njegovo vojničko iskustvo. Hrvatsko mu domoljublje je u uskoj svezi s katoličkim stavom. To se vidi iz prizora kad prije završne bitke Zrinski svojoj vojsci govori kako je turska opsada "kazna za grijeh za moralne propuste kršćana u cijeloj državi". Pisao je čakavskim narječjem.
Izvori
- Skripte FFZG Starija hrvatska književnost - renesansa
|