Židovi u Bjelorusiji: razlika između inačica

Židovi u Bjelorusiji
	; ;
	; Léon Bakst • Mendele Mocher Sforim • Oscar Zariski; Josef Gusikov • Louis B. Mayer • Marc Chagall; Chaim Weizmann • Eliezer Ben-Yehuda • Shimon Peres ;
Ukupno pripadnika
Značajna područja naseljavanja
Jezik
	hebrejski, ruski, jidiš
Vjera
	judaizam
Povezane etničke grupe
	Židovi, Aškenazi, Ruski Židovi, Ukrajinski Židovi, Litavski Židovi, Poljski Židovi

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. rujna 2013. u 21:08

Židovi u Bjelorusiji su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici 20. stoljeća. Prije Drugog svjetskog rata, Židovi su bili treći najveća etnička skupina u Bjelorusiji, te su u mnogim gradovima i mjestima činili više od 40% stanovništva. Stanovništvo gradova kao što su Minsk, Pinsk, Mahiliou, Babrujsk, Viciebsk i Homiel je više od 50% bilo židovsko. Godine 1897. bilo je 724.548 Židova u Bjelorusiji, odnosno 13,6% od ukupnog stanovništva. Oko 800.000 Židova 90% židovske populacije ubijeno je tijekom holokausta.^[2] Prema popisu stanovništva iz 2009. u Bjelorusiji ih živi još 12.926 (0,1% stanovništva) iako neke organizacije veće brojeve.

Povijest

Na području današnje Bjelorusije dugo je bila Velika Kneževina Litva te je povijest bjeloruskih Židova usko povezana uz povijest Židova u Litvi. Već u 8. stoljeću Židovi su živjeli u dijelovima zemlje danas poznate kao moderna Bjelorusija.

Podrijetlo bjeloruskih Židova je bio predmet mnogih špekulacija. Smatra se da su sastavljeni od dvije različite struje židovske imigracije. Stariji i znatno manji dio došao je u područje koje će kasnije biti poznato kao Velika Kneževina Litva s istoka. Ovi rani doseljenici govorili su hebrejsko-slavenskim dijalektom koji ih razlikuje od kasnijih doseljenika koji su došli iz germanskih zemalja.

Tijekom vladavine Gediminasa Židovi s područja Kijeva i Volinja su potaknuti da nasele sjeverne dijelove Velike Kneževine Litve

Od 1569. godine Poljska i Velika Kneževina Litva su ujedinjene. To je obično smatra vremenom prosperiteta i relativne sigurnosti za Židove u obadvije zemalje (s izuzetkom Hmeljnickog ustanka u 17. stoljeću). Međutim, nekoliko događanja, poput izgona Židova između 1495. i 1503. dogodilo se unutar Velike Kneževine Litve. Oni koji su preživjeli ustanak vratili su se u svoje stare domove u drugoj polovici 17. stoljeća.

Godine 1792. broj Židova u Velikoj Kneževi Litvi procijenjuje se na 250.000 ( u usporedbi s 120 tisuća 1569). Cijela trgovina i industrija u zemlji bila je u rukama Židova. Plemstvo je živio na svojim imanjima i gospodarstava, od kojih su nekima upravlji Židovi.

Drugi svjetski rat

Tijekom Drugog svjetkog rata počinjeni su veliki zločini protiv Židova. Zločini protiv židovskog stanovništva u njemačkim osvojenim područjima počeli su gotovo odmah, s slanjem Einsatzgruppena. Lokalni antisemiti su ohrabreni da sami vrše likvidacije. Do kraja 1941., bilo je više od 50.000 vojnika posvećenih tjeranju i ubijanju Židova. Postupna industrijalizacija ubojstva dovelo je do donošenja konačnog rješenja i uspostavu Operacije Reinhard koja je imala za plan istrebljenje poljskih Židova u Generalnom gubernatorstvu. Od sovjetskog Židova stradalih u holokaustu, 800.000 bili su bjeloruski. Oko 90% od ukupnog broja bjeloruskog Židova.

Drugi dio 20. stoljeća i današnjica

U drugoj polovici 20. stoljeća, počeo je veliki emigratski val bjeloruskih Židova prema Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1979. bilo je 135.400 Židova u Bjelorusiji. Veliki broj Židova se odselio i 1990.-tih. Prema popisu stanovništva iz 1999. procjenjuje se da je samo 29.000 Židova ostalo u zemlji. Međutim, lokalne Židovske organizacije govore o 50.000, a židovska Agencija smatra ih ima 70.000. Oko polovica Židova živi u Minsku.

Poznati bjeloruski Židovi

Marc Chagall, slikar
Menachem Begin, političar
Eliezer Ben-Yehuda, lingvist
Chaim Weizmann, političar, znastvenik
Shimon Peres, političar
Irving Berlin, skladatelj
Louis B. Mayer, poduzetnik
Antoine Pevsner, kipar
Yitzhak Shamir, političar
Chaim Soutine, slikar
Immanuel Velikovsky, pisac
Anna Smašnova, tenisačica

Vanjske poveznice

Андрэй Шуман. Ашкеназскія габрэі як адзін з карэнных народаў Беларусі (Andrew Schumann. Aškeski Židovi jedni od starosjedilaca Bjelorusije)
(rus.) Иудейская Беларусь: из прошлого в настоящее, Razgovor s Jakau Hutman ; engleski prijevod
Savez bjeloruskih iseljenika u Izraelu
Antisemitizam je u 21. stoljeću u Europi
Povijest bjeloruskih Židova
Holokaust sovjetskih Židova
Demografija, 1939.–1959.
Chabad-Lubavitch Center u Bjelorusiji
Sjećanje za Židove iz Lide

Izvor

↑ American Jewish Year Book. The Jewish Population of the World (2010). Jewish Virtual Library. Pristupljeno 23. lipnja 2011. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru: |publisher= (pomoć)
↑ Associated Press, 21. listopada 2008., "Belarus marks ghetto's destruction 65 years on"

[jewishvirtuallibrary-1] American Jewish Year Book. The Jewish Population of the World (2010). Jewish Virtual Library. Pristupljeno 23. lipnja 2011. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru: |publisher= (pomoć)

[2] Associated Press, 21. listopada 2008., "Belarus marks ghetto's destruction 65 years on"

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{radovi}}
 {{etnička grupa
 |ime  = Židovi u Bjelorusiji
@@ Redak 5: / Redak 4: @@
 |opis slike = <small><br/>[[Léon Bakst]]{{•}}[[Mendele Mocher Sforim]]{{•}}[[Oscar Zariski]]<br>[[Josef Gusikov]] {{•}}[[Louis B. Mayer]]{{•}}[[Marc Chagall]]<br>[[Chaim Weizmann]]{{•}}[[Eliezer Ben-Yehuda]]{{•}}[[Shimon Peres]] <br></small>
 |poptime=
-|regija1 = {{ZD|B|BJE}}50.000 <ref name="jewishvirtuallibrary">{{cite web | url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/jewpop.html | title=The Jewish Population of the World (2010) | publisher=''[[Jewish Virtual Library]]'' | accessdate=July 23, 2011 | author=American Jewish Year Book}}</ref>
+|regija1 = {{ZD|B|BJE}}50.000 <ref name="jewishvirtuallibrary">{{cite web | url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/jewpop.html | title=The Jewish Population of the World (2010) | publisher=''[[Jewish Virtual Library]]'' | accessdate=23. lipnja 2011. | author=American Jewish Year Book}}</ref>
 |jezik = [[hebrejski]], [[ruski]],  [[jidiš]]
 |vjera = [[judaizam]]
@@ Redak 11: / Redak 10: @@
 }}
 [[Datoteka:Synagogue, Slonim.jpg|mini|desno|250px|Sinagoga u [[Slomin]]u]]
-'''Židovi u Bjelorusiji''' su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Židovi]] su bili treći najveća etnička skupina u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], te su u mnogim gradovima i mjestima čine više od 40% stanovništva. Stanovništvo gradova kao što su [[Minsk]], [[Pinsk]], [[Mahiliou]], [[Babrujsk]], [[Viciebsk]] i [[Homiel]] je više od 50% bilo židovsko. Godine 1897. bilo je 724.548 Židova u Bjelorusiji, odnosno 13,6% od ukupnog stanovništva.  Oko 800.000 Židova 90% židovske populacije ubijeno je tijekom [[holokaust]]a.<ref>Associated Press, 21. listopada 2008., "Belarus marks ghetto's destruction 65 years on"</ref> Prema popisu stanovništva iz 2009. u Bjelorusiji ih živi još 12.926 (0,1% stanovništva) iako neke organizacije veće brojeve.
+'''Židovi u Bjelorusiji''' su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Židovi]] su bili treći najveća etnička skupina u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], te su u mnogim gradovima i mjestima činili više od 40% stanovništva. Stanovništvo gradova kao što su [[Minsk]], [[Pinsk]], [[Mahiliou]], [[Babrujsk]], [[Viciebsk]] i [[Homiel]] je više od 50% bilo židovsko. Godine 1897. bilo je 724.548 Židova u Bjelorusiji, odnosno 13,6% od ukupnog stanovništva.  Oko 800.000 Židova 90% židovske populacije ubijeno je tijekom [[holokaust]]a.<ref>Associated Press, 21. listopada 2008., "Belarus marks ghetto's destruction 65 years on"</ref> Prema popisu stanovništva iz 2009. u Bjelorusiji ih živi još 12.926 (0,1% stanovništva) iako neke organizacije veće brojeve.
 ==Povijest==
@@ Redak 17: / Redak 16: @@
 Na području današnje Bjelorusije dugo je bila [[Velika Kneževina Litva]] te je povijest bjeloruskih Židova usko povezana uz povijest [[Židovu u Litvi|Židova u Litvi]]. Već u 8. stoljeću Židovi su živjeli u dijelovima zemlje danas poznate kao moderna Bjelorusija.
-Podrijetlo bjeloruskih Židova je bio predmet mnogih špekulacija. Smatra se da su sastavljeni od dvije različitih struje židovske imigracije. Stariji i znatno manji dio došao je u područje koje će kasnije biti poznato kao Velika Kneževina Litva s istoka. Ovi rani doseljenici govorili su hebrejsko-slavenskim [[dijalekt]]om koji ih razlikuje od kasnijih doseljenika koji su došli iz [[Germani|germanskih]] zemalja.
+Podrijetlo bjeloruskih Židova je bio predmet mnogih špekulacija. Smatra se da su sastavljeni od dvije različite struje židovske imigracije. Stariji i znatno manji dio došao je u područje koje će kasnije biti poznato kao Velika Kneževina Litva s istoka. Ovi rani doseljenici govorili su hebrejsko-slavenskim [[dijalekt]]om koji ih razlikuje od kasnijih doseljenika koji su došli iz [[Germani|germanskih]] zemalja.
 Tijekom vladavine [[Gediminas]]a Židovi s područja [[Kijev]]a i [[Volinj]]a su potaknuti da nasele sjeverne dijelove Velike Kneževine Litve
-Od [[1569]]. godine [[Poljska]] i Velika Kneževina Litva su ujedinjene. To je obično smatra vremenom prosperiteta i relativne sigurnosti za Židove u obadvije zemalje (s izuzetkom [[Hmeljnicki ustanak|Hmeljnickog ustanka]] u 17. stoljeću). Međutim, nekoliko događanja, poput izgona Židova između 1495. i 1503. dogodilo se unutar Velikog Kneževina Litva. Oni koji su preživjeli ustanak vratili su se u svoje stare domove u drugoj polovici 17. stoljeća.
+Od [[1569]]. godine [[Poljska]] i Velika Kneževina Litva su ujedinjene. To je obično smatra vremenom prosperiteta i relativne sigurnosti za Židove u obadvije zemalje (s izuzetkom [[Hmeljnicki ustanak|Hmeljnickog ustanka]] u 17. stoljeću). Međutim, nekoliko događanja, poput izgona Židova između 1495. i 1503. dogodilo se unutar Velike Kneževine Litve. Oni koji su preživjeli ustanak vratili su se u svoje stare domove u drugoj polovici 17. stoljeća.
-Godine 1792. broj Židova u Velikoj Kneževi Litvi procijenjuje se na 250.000 ( u usporedbi s 120 tisuća 1569). Cijela [[trgovina]] i industrija u zemlji bila je u rukama Židova. Plemstvo je živio na svojim imanjima i gospodarstava, od kojih su nekima upravlji Židovi je stradalo.
+Godine 1792. broj Židova u Velikoj Kneževi Litvi procijenjuje se na 250.000 ( u usporedbi s 120 tisuća 1569). Cijela [[trgovina]] i industrija u zemlji bila je u rukama Židova. Plemstvo je živio na svojim imanjima i gospodarstava, od kojih su nekima upravlji Židovi.
 ===Drugi svjetski rat===
-Tijekom Drugog svjetkog rata počinjeni su veliki zločini protiv Židova. Zločini protiv židovskog stanovništva u [[Njemačka|njemačkim]] osvojenim područjima počeli su gotovo odmah, s slanja [[Einsatzgruppen]]a. Lokalni antisemiti su ohrabreni da sami vrše likvidacije. Do kraja 1941., bilo je više od 50.000 vojnika posvećenih tjeranju i ubijanju Židova. Postupna industrijalizacija ubojstva dovelo je do donošenja konačnog rješenja i uspostavu [[Operacija Reinhard|Operacije Reinhard]] koja je imala za plan istrebljenje poljskih Židova u [[Generalno gubernatorstvo|Generalnom gubernatorstvu]]. Od sovjetskog Židova stradalih u holokaustu, 800.000 bili su bjeloruski. Oko 90% od ukupnog broja bjeloruskog Židova.
+Tijekom Drugog svjetkog rata počinjeni su veliki zločini protiv Židova. Zločini protiv židovskog stanovništva u [[Njemačka|njemačkim]] osvojenim područjima počeli su gotovo odmah, s slanjem [[Einsatzgruppen]]a. Lokalni antisemiti su ohrabreni da sami vrše likvidacije. Do kraja 1941., bilo je više od 50.000 vojnika posvećenih tjeranju i ubijanju Židova. Postupna industrijalizacija ubojstva dovelo je do donošenja konačnog rješenja i uspostavu [[Operacija Reinhard|Operacije Reinhard]] koja je imala za plan istrebljenje poljskih Židova u [[Generalno gubernatorstvo|Generalnom gubernatorstvu]]. Od sovjetskog Židova stradalih u holokaustu, 800.000 bili su bjeloruski. Oko 90% od ukupnog broja bjeloruskog Židova.
 ==Drugi dio 20. stoljeća i današnjica==
@@ Redak 58: / Redak 57: @@
 ==Izvor==
 {{izvori}}
+[[Kategorija:Bjeloruski Židovi| ]]
+[[Kategorija:Židovi]]