Eger

EGER, grad i rijeka u Mađarskoj, njemački naziv češkog grada i rijeke, danska ribarica, prezime u Hrvatskoj.

Mađarski grad i rijeka

Datoteka:Eger.jpg

Eger - grad u Mađarskoj

1. Eger, stari hrvatski i srpski nazivi Jegar i Jegra, njemački Erlau, latinski Agria, grad i upravno središte pokrajine Heves, u području između gorja Bükka i Matre u sjeveroistočnoj Mađarskoj, jugozapadno od Miskolca . Nakon oslobođenja od turske vlasti (iz tog doba sačuvan 35 m visok minaret), u toku 18. st. pretežno je izgrađen u baroknom stilu. Bivša minoritska crkva (1758-1771) ubraja se među najljepše spomenike u Mađarskoj. Poznato turističko središte s termalnim izvorima. Metalna, prehrambena i kemijska industrija, vinarsko tržište.

U razdoblju 16-19. st. u njemu je bilo mnogo Hrvata i Srba. Oko 1009. osnovana je u Egeru biskupija, podignuta na nadbiskupiju 1804. Grad je stradao za vrijeme tatarske najezde (1242), a 1552. uspješno se obranio od Turaka, koji su ga zauzeli 1596. i držali do 1687. U Egeru su u 16. st. dva Hrvata bili biskupi, Franjo Frankopan i Antun Vrančić.

Po mađarskom gradu Egeru nazvan je 1976. godine jedan 12 kilometara širok krater na Marsu i mali planet u Sunčevom sustavu, koji nosi broj 3103.

Po Jegru je bila nazvana Jegarska eparhija. Kad je 1713. godine ukinuta, njeno područje pripojeno je Bačkoj eparhiji, te se i episkom bački nazivao episkop bačko-segedinski i jegarski.

U izvorima na osnovu kojih je pripreman "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika" Eger se naziva Egar (Stullijev rječnik, "Glasnik Srpskog učenog društva"), Egra (rječnici Mikaljin, Belin, Belostenčev, Voltigijev, Đore Palmotić, "Starine" JAZU), Egrija (Ivan Gundulić), Jegar (Vukov rječnik, Đura Daničić, Stojan Novaković, Pavao Ritter Vitezović) i Jegra (Daničić, šematizam Mitropolije karlovačke iz 1878).

Vuk Karadžić u "Srpskom rječniku" iz 1852. za Jegar kaže da je (stajaće) nekako mjesto i citira stihove iz narodne pjesme: "(Čista zlato, Jegrelija Mujo!) Ti nijesi druma pogodio. / To ne ide Jegru bijelome, / Već Janjoku (Anconi?, op. prir.) gradu kaurskome". Jegrelija je stanovnik Jegra, mi bismo danas rekli Jegranin ili Egerac.

2. Eger, rijeka koja protiče kroz grad Eger, desni pritok rijeke Tise. Izvire kod mađarskog mjesta Balaton južno od Ózda i teče prema jugu-jugoistoku.

Češki grad i rijeka

3. Eger, njemački naziv češkog grada Cheba; njemački naziv i za češku rijeku Ohře (Ogra), lijevi pritok Labe (Elbe), dug 310 km.

Danska jedrilica

4. Eger, otvorena ribarska jedrilica koja se upotrebljava u lovu na sleđeve u Danskoj.

Njemačko prezime

5. Eger, izgovor njemačkog prezimena Egger (Albin Egger (Albin Egger-Lienz), slikar prizora iz tirolskog seljačkog života; Josef Egger, austrijski povjesničar; Rudolf Egger, austrijski arheolog). Prema "Leksiku prezimena Socijalističke Republike Hrvatske" (Zagreb, 1976) u Hrvatskoj je 1948. godine prezime Eger nosilo 6 osoba u Osijeku i jedna u Vinkovcima. Tad su zabilježena i prezimena Egerc (1 osoba u Karancu i Egeri (2 osobe u Zagrebu).

Izvor

"Opća enciklopedija" (2 C - Fob)", Zagreb, 1977. - "Mala enciklopedija Prosveta" (1 A-J)", Beograd, 1978. - "Microsoft Encarta 96 World Atlas" - Radoš Pušonjić: "Enigmatski rječnik" (4)", Bjelovar, 1976. - Branko Polić: "Enigmatski rječnik 5 (A-F)", Bjelovar, 1980. - "Leksikon Minerva", Zagreb, 1936. - Jovan Nedić: "Eger", "Skandifeniks", ..., 301, 16 - Rijeka, 21. IV. 2005.