Utilitarizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 54 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q160590 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Utilitarizam''' (lat. ''utilis'', koristan) je pravac u [[etika|etici]] koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu [[sreća|sreću]] u svijetu, tj. promiče [[opće dobro]]. Pojam je u [[filozofija|filozofiju]] [[1781]]. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, [[Jeremy Bentham]] (1748.-1832.). Britanski filozof [[John Stuart Mill]] (1806.–1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma.
'''Utilitarizam''' (lat. ''utilis'', koristan) je pravac u [[etika|etici]] koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu [[sreća|sreću]] u svijetu, tj. promiče [[opće dobro]]. Pojam je u [[filozofija|filozofiju]] [[1781]]. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, [[Jeremy Bentham]] (1748.-1832.). Britanski filozof [[John Stuart Mill]] (1806.–1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma.


Utilitarizam predstavlja ne samo etičku, nego i pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi).
Utilitarizam predstavlja ne samo etičku, nego i pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovekova delovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi).


Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog [[profit]]a.
Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog [[profit]]a.

Inačica od 23. rujna 2013. u 21:33

Utilitarizam (lat. utilis, koristan) je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj. promiče opće dobro. Pojam je u filozofiju 1781. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, Jeremy Bentham (1748.-1832.). Britanski filozof John Stuart Mill (1806.–1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma.

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku, nego i pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovekova delovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi).

Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog profita.

Vidi također

Nedovršeni članak Utilitarizam koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Predložak:Link FA