Paradigma: razlika između inačica
Ispravka "fenomema" u "fenomena". |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
{{mrva}} |
{{mrva}} |
||
[[Kategorija:Gramatika]] |
[[Kategorija:Gramatika]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Filozofska terminologija]] |
Inačica od 27. rujna 2013. u 23:37
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učini razumljivim“; plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak , ocrtavanje,ili predrasudu.
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci,obitelji, grupe, narodi, struke itd. Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti sa obojenim naočalama. Ukoliko npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru.Tek kada skinu “zelene naočale “shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu već poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme.
Pojam se koristi u jezikoslovlju i znanosti za opisivanje različitih koncepta.
U znanosti o znanosti koncept paradigme sustavno je uveo filozof Thomas Kuhn, posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "Struktura znanstvenih revolucija".