Filozofija egzistencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Kierkegaard-Dostoyevsky-Nietzsche-Sartre.jpg|thumb|right|Od vrha s lijeva, na desno, prema dolje desno: [[Søren Kierkegaard|Kierkegaard]], [[Fyodor Dostoyevsky|Dostoyevsky]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Jean-Paul Sartre|Sartre]]]]
[[Datoteka:Kierkegaard-Dostoyevsky-Nietzsche-Sartre.jpg|thumb|right|Od vrha s lijeva, na desno, prema dolje desno: [[Søren Kierkegaard|Kierkegaard]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Jean-Paul Sartre|Sartre]]]]




'''Filozofija egzistencije''' je skupni naziv za niz [[Filozofija|filozofskih]] pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod [[egzistencija|egzistencijom]] shvaćaju način ''ljudskog'' postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti odnosno [[esencija|esenciji]]. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u [[Hegel|hegelijanskoj]] tradiciji).
'''Filozofija egzistencije''' je skupni naziv za niz [[Filozofija|filozofskih]] pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod [[egzistencija|egzistencijom]] shvaćaju način ''ljudskog'' postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti odnosno [[esencija|esenciji]]. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u [[Hegel|hegelijanskoj]] tradiciji).

==Osnovne značajke==


U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se: čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.
U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se: čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Inačica od 30. rujna 2013. u 05:25

Od vrha s lijeva, na desno, prema dolje desno: Kierkegaard, Dostojevski, Nietzsche, Sartre


Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti odnosno esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

Osnovne značajke

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se: čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se danski filozof 19. stoljeća Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Elementi egzistencijalističkih pogleda

Dva elementa koja definiraju egzistencijalističke poglede jesu:

  • briga za postojanje, tj. osoba u ljudskom stanju
  • naglasak na značajnosti pojedinca.

Egzistencijalizam naglašava još nekoliko pojmova, poput naglašavanja slobode, zatim sloboda podrazumijeva odgovornost i ističe brigu za smrt, jer je pojedinac sam i potpuno nezamjenjiv

Kritika egzistencijalizma

Predstavnici