Arheologija: razlika između inačica
m Bot: Migrating 129 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q23498 (translate me) |
Kategorija: humanističke znanosti. |
||
Redak 84: | Redak 84: | ||
|1974. |
|1974. |
||
|} |
|} |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija: Humanističke znanosti]] |
||
[[Kategorija:Arheologija| ]] |
[[Kategorija:Arheologija| ]] |
||
Inačica od 9. listopada 2013. u 20:15
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Specijalizacija prema predmetu istraživanja
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:
- Prapovijesna arheologija - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo,
- Povijesna arheologija - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:
- Paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača
- Mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov
- Neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
- Eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva
- Brončano doba, raširena uporaba bronce
- Željezno doba, raširena uporaba željeza
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
- Egiptologija, Biblijska arheologija, Antička arheologija
- Antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalna arheologija koja proučava grčke kolonije i rimske provincije.
- Starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- Srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država.
- Novovjekovna arheologija
- Industrijska arheologija
Metodološka specijalizacija
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:
- Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.
- Podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom.
- Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.
- Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.
Vremenska tablica
Značajna povjesna otkrivanja | Godina |
---|---|
*Otkriveni Pompeji | 1748. |
*Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. | 1799. |
*Otkriven Abu Simbel | 1812. |
*Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife | 1822. |
*Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama. | 1861. |
*Pronađeni dokazi Homo erectusa | 1891. |
*Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob | 1922. |
*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge | 1931. |
*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu | 1940. |
*Otkriveno radiokarbonsko datiranje | 1949. |
*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida | 1974. |