Arheologija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 129 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q23498 (translate me)
Kategorija: humanističke znanosti.
Redak 84: Redak 84:
|1974.
|1974.
|}
|}
[[Kategorija:Društvene znanosti]]
[[Kategorija: Humanističke znanosti]]
[[Kategorija:Arheologija| ]]
[[Kategorija:Arheologija| ]]



Inačica od 9. listopada 2013. u 20:15

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.


Specijalizacija prema predmetu istraživanja

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

  • Paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača
  • Mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov
  • Neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
  • Eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva
  • Brončano doba, raširena uporaba bronce
  • Željezno doba, raširena uporaba željeza

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:


Metodološka specijalizacija

Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:

  • Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.
  • Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.
  • Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.

Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.


Vremenska tablica

Značajna povjesna otkrivanja Godina
*Otkriveni Pompeji 1748.
*Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. 1799.
*Otkriven Abu Simbel 1812.
*Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife 1822.
*Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama. 1861.
*Pronađeni dokazi Homo erectusa 1891.
*Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob 1922.
*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge 1931.
*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu 1940.
*Otkriveno radiokarbonsko datiranje 1949.
*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida 1974.


Predložak:Link FA