Hrvatsko iseljeništvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Hrvatska dijaspora''' ili '''hrvatsko iseljeništvo''' u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga]] [[narod]]a koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu. |
'''Hrvatska dijaspora''' ili '''hrvatsko iseljeništvo''' u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga]] [[narod]]a koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu. |
||
Prema podatcima [[ |
Prema podatcima [[Svjetska Banka|Svjetske Banke]] godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde [[Američki dolar|Američkih dolara]].<ref>[http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/Croatia.pdf ''Worldbank''].</ref> |
||
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura. Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|Velikorspske agresije]] hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/156383/Default.aspx ''Slobodna Dalmacija''].</ref> |
|||
* [[Zapadna Europa]] - [[Hrvati u Njemačkoj]], [[Hrvati u Švicarskoj]], [[Hrvati u Austriji]] i [[Hrvati u Švedskoj]] |
* [[Zapadna Europa]] - [[Hrvati u Njemačkoj]], [[Hrvati u Švicarskoj]], [[Hrvati u Austriji]] i [[Hrvati u Švedskoj]] |
Inačica od 10. listopada 2013. u 15:36
Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[2]
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura. Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikorspske agresije hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[3]
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
- Sjeverna Amerika - U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvanija značajne su hrvatske kolonije.
- Južna Amerika - U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000 [4] [5], te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad
- Hrvati u Belgiji
- Hrvati u Boliviji
- Hrvati u Brazilu
- Hrvati u Bugarskoj
- Hrvati u Češkoj
- Hrvati u Čileu
- Hrvati u Mađarskoj
- Hrvati u Makedoniji (Kumanovo)
- Hrvati u Nizozemskoj
- Hrvati na Novom Zelandu
- Hrvati u Njemačkoj
- Hrvati u Paragvaju
- Hrvati u Peruu
- Hrvati u Poljskoj
- Hrvati u Portugalu
- Hrvati u Rumunjskoj
- Hrvati u Rusiji
- Hrvati u SAD-u
- Hrvati u Siriji
- Hrvati u Slovačkoj
- Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
- Hrvati u Sudanu
- Hrvati u Švedskoj
- Hrvati u Švicarskoj
- Hrvati u Tunisu
- Hrvati u Urugvaju
- Hrvati u Venezueli
- Hrvati u Zimbabveu
Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj
Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici.
Šport u hrvatskoj dijaspori
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Matija Gubec...
Unutarnje poveznice
Izvori
Vanjske poveznice
- Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana
- Hrvatske zajednice
|