Hrvatsko iseljeništvo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
'''Hrvatska dijaspora''' ili '''hrvatsko iseljeništvo''' u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga]] [[narod]]a koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu.
'''Hrvatska dijaspora''' ili '''hrvatsko iseljeništvo''' u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga]] [[narod]]a koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu.


* [[Zapadna Europa]] - [[Hrvati u Njemačkoj]], [[Hrvati u Švicarskoj]], [[Hrvati u Austriji]] i [[Hrvati u Švedskoj]]
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća [[Hrvat]]a u potrazi za boljim [[životni standard|životnim uvjetima]] ili - u manjim broju - zbog neslaganja s [[Real-socijalizam|realsocijalističkim]] [[režim]]om kao [[disident]]i napustili svoju [[domovina|domovinu]].

* [[Sjeverna Amerika]] - U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] prve naseobine Hrvata utemeljene su na [[jug]]u [[Ušće|ušća]] [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]]. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u [[Kalifornija|Kaliforniju]]. I u [[Arizona|Arizoni]] i [[Nevada|Nevadi]] ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. [[Washington]] i [[Pennsylvania|Pennsylvanija]] značajne su hrvatske [[Kolonija|kolonije]].

* [[Južna Amerika]] - U [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] Hrvati počinju pristizati [[1870-ih|70-ih]] godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Najznačajnije hrvatske kolonije do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] utemeljene su u [[Argentina|Argentini]] (najviše Hrvata). U [[Čile]]u Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u [[grad]]ovima, a bave se [[Trgovina|trgovinom]] i [[obrt]]om. Ima ih oko 400.000 <ref>[http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm]</ref> <ref>[http://www.hrvatski.cl/html/croatas.htm]</ref>, te će Čile biti druga zemlja na [[svijet]]u s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U [[Brazil]]u ih je najviše u [[Sao Paolo|Sao Paolu]]. U Južnoj Americi Hrvata ima i u [[Bolivija|Boliviji]], [[Peru]]u i [[Urugvaj]]u.

* [[Njemačka]]:

:* Hrvatska katolička misija u [[München|Münchenu]] osnovana je davne [[1948.]] godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u [[Njemačka|Njemačkoj]] za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]] i sam [[grad]] [[Dubrovnik]] [[1667.]], a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
[[Datoteka:Die Auswanderer von Ljiubica Matulec.jpg|mini|Spomenik hrvatskim iseljenicima u [[Hamburg|Hamburškoj]] luci.]]
[[Datoteka:Die Auswanderer von Ljiubica Matulec.jpg|mini|Spomenik hrvatskim iseljenicima u [[Hamburg|Hamburškoj]] luci.]]


Redak 29: Redak 17:


==Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad==
==Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad==
* [[Zapadna Europa]] - [[Hrvati u Njemačkoj]], [[Hrvati u Švicarskoj]], [[Hrvati u Austriji]] i [[Hrvati u Švedskoj]]
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća [[Hrvat]]a u potrazi za boljim [[životni standard|životnim uvjetima]] ili - u manjim broju - zbog neslaganja s [[Real-socijalizam|realsocijalističkim]] [[režim]]om kao [[disident]]i napustili svoju [[domovina|domovinu]].

* [[Sjeverna Amerika]] - U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] prve naseobine Hrvata utemeljene su na [[jug]]u [[Ušće|ušća]] [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]]. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u [[Kalifornija|Kaliforniju]]. I u [[Arizona|Arizoni]] i [[Nevada|Nevadi]] ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. [[Washington]] i [[Pennsylvania|Pennsylvanija]] značajne su hrvatske [[Kolonija|kolonije]].

* [[Južna Amerika]] - U [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] Hrvati počinju pristizati [[1870-ih|70-ih]] godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Najznačajnije hrvatske kolonije do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] utemeljene su u [[Argentina|Argentini]] (najviše Hrvata). U [[Čile]]u Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u [[grad]]ovima, a bave se [[Trgovina|trgovinom]] i [[obrt]]om. Ima ih oko 400.000 <ref>[http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm]</ref> <ref>[http://www.hrvatski.cl/html/croatas.htm]</ref>, te će Čile biti druga zemlja na [[svijet]]u s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U [[Brazil]]u ih je najviše u [[Sao Paolo|Sao Paolu]]. U Južnoj Americi Hrvata ima i u [[Bolivija|Boliviji]], [[Peru]]u i [[Urugvaj]]u.

* [[Njemačka]]:

:* Hrvatska katolička misija u [[München|Münchenu]] osnovana je davne [[1948.]] godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u [[Njemačka|Njemačkoj]] za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]] i sam [[grad]] [[Dubrovnik]] [[1667.]], a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.


[[Datoteka:Hrvati u Europi.svg|minijatura|desno|440px|{{legenda|#0000ff|[[Republika Hrvatska]] (nacionalna država [[Hrvatski narod|hrvatskog naroda]]) i [[Bosna i Hercegovina]] (u kojoj su [[Hrvati]] jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)}}
[[Datoteka:Hrvati u Europi.svg|minijatura|desno|440px|{{legenda|#0000ff|[[Republika Hrvatska]] (nacionalna država [[Hrvatski narod|hrvatskog naroda]]) i [[Bosna i Hercegovina]] (u kojoj su [[Hrvati]] jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)}}

Inačica od 10. listopada 2013. u 15:59

Hrvatska zastava s prvim bijelim poljem na grbu često je korištena među Hrvatima u emigraciji nakon 1945. godine. Iako su danas u velikoj mjeri zastupljeni grb i zastava Republike Hrvatske, uz njih se i dalje povremeno koriste grb i zastave bez krune grba RH, i to obje inačice ­s početnim crvenim i s početnim bijelim poljem.[1]

Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburškoj luci.

Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj

Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[2] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[3]

Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura. Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikorspske agresije hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[4]

Šport u hrvatskoj dijaspori

U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Matija Gubec...

Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad

Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

  • Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.

██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)

██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom

██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima

██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi


Unutarnje poveznice

Izvori

Vanjske poveznice