Željko Jozić

Željko Jozić
Rođenje	21. svibnja 1970.
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	jezikoslovac
Portal o životopisima

Željko Jozić (Vinkovci, 21. svibnja 1970.), hrvatski jezikoslovac.

Životopis

Rođen je 21. svibnja 1970. godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao u Županji. Klasičnu gimnaziju završio u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u Zagreb, gdje na Filozofskom fakultetu nastavlja studij kroatistike. Studij latinskog jezika upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na Hrvatskoj televiziji u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao lektor i jezični savjetnik, ali i kao novinar za potrebe jezičnih emisija. Godine 1996. diplomirao s temom o jeziku proznih djela Ivana Kozarca (povjerenstvo: prof. dr. Marko Samardžija, mentor, prof. dr. Josip Silić, prof. dr. Ivo Pranjković). U svibnju 1997. upisuje poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1997. godine zaposlen u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao s temom Fonologija govorâ brodskoga Posavlja (povjerenstvo: dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, dr. sc. Vida Barac-Grum, dr. sc. Mijo Lončarić).

Od 2003. godine prelazi na institutski projekt Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, sa zadaćom digitalizacije istoimena rječnika. U dvogodišnjem razdoblju digitalizirao šest svezaka Rječnika te preostala četiri računalno ujednačio (sveukupno 10 svezaka).

Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja (povjerenstvo: dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, akademik Milan Moguš, prof. dr. Ljiljana Kolenić). Od svibnja iste godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatska jezična mrežna riznica, a uz to je i suradnik na regionalnom međujadranskom projektu Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico: Digitalizacija rukopisnoga rječnika Ivana Tanzlinghera Zanottija, što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz Hrvatske i Italije u nepune tri godine digitalizirao je Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino koji obaseže 1.316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.

Od 2007. godine voditelj je znanstvenoga projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a od 2009. voditelj je Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od iste godine predsjednik je Etičkoga povjerenstva Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (do 2012. godine), kojemu je član od 2006. godine. Od 2004. godine član Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a od 2009. član hrvatskog odbora Europskoga lingvističkog atlasa (ALE).

Od 2009. suradnik je koordinator za područje Hrvatske na projektu Finske akademije Updating the Sociology of Language in the Balkans, voditelja prof. dr. Jouka Lindstedta, Sveučilište u Helsinkiju, a od 2010. do 2012. godine poslijedoktorski je istraživač na istome projektu. Kao član projektnog tima osmislio je sociolingvističko istraživanje jezičnoga stanja u Bosni i Hercegovini koje je samostalno organizirao i proveo u razdoblju 2010.–2011. obišavši šest sveučilišnih centara u BiH (Bihać, Banja Luka, Tuzla, Sarajevo, Mostar – oba sveučilišta). Na Helsinškom sveučilištu, Department of Modern Languages, studij West and South Slavonic Languages and Cultures, u ljetnom semestru akademske godine 2010./2011. držao je kolegij na dodiplomskom studiju New Methods and Principles in Dialectology. U ljetnom semestru akademske godine 2011./2012. držao je kolegij Uvod u dijalektologiju srednjojužnoslavenskih jezika, također na dodiplomskome studiju West and South Slavonic Languages and Cultures.

Od 2003. do 2006. sudjelovao u radu Povjerenstva za odobravanje udžbenika hrvatskoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a pri istom ministarstvu od ožujka 2010. do ožujka 2012. bio je član Stručnoga povjerenstva za znanstveno izdavaštvo. U razdoblju od 2005. do 2007. recenzent je nekoliko osnovnoškolskih udžbenika hrvatskoga jezika za Školsku knjigu. Bio je jezični savjetnik i lektor medijskih ili izdavačkih kuća i ustanova: Hrvatska radiotelevizija, EPH, CARNet, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Masmedia, Continuum, Millenium promocija, Nova arka, Disput i brojnih drugih.

Od 2011. godine član je Izvršnog uredništva Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a izvršni je urednik Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za broj 37. (sv. 1 i 2). Od 2012. godine glavni je urednik Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Od 15. svibnja 2012. godine ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U lipnju 2012. godine pokrenuo je izradu Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kao autori izabrani su isključivo institutski znanstvenici (14 doktora filoloških znanosti), a radna inačica postavljena je na mrežne stranice Instituta uz poziv na javnu raspravu koja je trajala od 15. travnja do 15. svibnja. Konačna inačica predstavljena je javnosti 27. lipnja 2013. godine i od toga je dana trajno javno dostupna na mrežnoj adresi www.pravopis.hr.

Djela

• Prinosi hrvatskoj dijalektologiji (u suautorstvu) - Split - Zagreb, 2010.
• Hrvatski pravopis, mrežno izdanje (u suautorstvu) - Zagreb, 2013.
• Govori slavonske i bosanske Posavine - Štitar i Donja Mahala, u tisku
• Bibliografija na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji

Izvori

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://www.ihjj.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

• Povijesni projekt Instituta za hrvatski jezik: Počinjemo raditi novi pravopis!, Jutarnji list, 28. lipnja 2012.
• Naš cilj je jedinstveni pravopis, portal www.hkv.hr, 9. srpnja 2012.
• Slova do krova, HTV 1, 23. studenoga 2012.
• Ovo su ljudi koji će okončati 20 godina pravopisne svađe: odred za pravopis, Globus, 22. veljače 2013.
• Povijesni posao završen: napokon imamo jedinstveni hrvatski pravopis!, Slobodna Dalmacija, 12. travnja 2013.
• Pravopisni rašomon uskoro prošlost: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pušta novi pravopis u javnu raspravu, Novi list, 13. travnja 2013.
• 'Pravopis pomirbe ideja je Instituta za jezik i jezikoslovlje, a ministar Jovanović ju je podržao', portal www.dnevno.hr, 18. travnja 2013.
• Tema dana, HRT 1, 19. travnja 2013.
• Dobro jutro, Hrvatska, HRT 1, 19. travnja 2013.
• 'U HAZU-u su pobijedili hrvatska zadrtost i jal', Jutarnji list, 26. travnja 2013.
• Želimo pomirbu svih jezikoslovaca i red u pravopisu, Večernji list, 26. travnja 2013.
• Među nama, 30. travnja 2013.
• Dvojba je riješena! Pravilno je neću, ali smije se pisati i ne ću, Jutarnji list, 1. lipnja 2013.
• Pravopis: Velikim slovom pisat će se obje riječi – Katolička Crkva, Večernji list, 4. lipnja 2013.
• Govornica, HRT 4, 5. lipnja 2013.
• Dnevnik, RTL, 5. lipnja 2013.

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Željko Jozić

Mrežna sjedišta

• www.tkojetko.irb.hr; Željko Jozić