Opća deklaracija o ljudskim pravima

Eleanor Roosevelt & Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949)

Opća deklaracija o pravima čovjeka je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je je na Opća skupština UN 1948. godine.

Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajednočko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u Povelji UN, tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni insturment koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« (Buergenthal, str. 31)

Članak 1. svečano proglašava:

»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«

S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:

»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«

Daljnje odredbe sadrže tzv. "katalog ljudskih prava", u kojem se:

• zabranjuje ropstvo (čl. 4),
• Stavka popisa s grafičkim oznakama

zabranjuje tortura (čl. 5.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

zabranjuje diskriminacija (čl. 2. i 7.), te uređuje

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na život (čl. 3.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na slobodu (čl. 3.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na osobnu sigurnosti (čl. 3.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo svake osobe na pravično suđenje i zabrane samovoljnog uhićenja (čl. 9. - 12.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravu na zaštitu privatnosti (čl. 12.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo čovjeka da se slobodno kreće unutar svoje države, da njen teritorij napusti i da se u svoju državu smije slobodno vratiti (čl. 13.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na utočište (azil) u drugim zemljama, od nepravednog progona u svojoj zemlji (čl. 14.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo čovjeka da bude državljanin barem jedne zemlje i da se može odreži državljanstva (čl. 15.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica (čl. 16.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na vlasništvo (čl. 17.), pravo na slobodu mišljenja i vjeroispovijedi (čl. 18.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, koja uključuje pravo na širenje ideja putem bilo kojeg medija (čl. 19.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na slobodu okupljanja i udruživanja (čl. 20.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na sudjelovanje u upravljanju svojom zemljom, putem izbora i pravom na pristup javnim dužnostima (čl. 21.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka (čl. 22.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo čovjeka da radi i slobodno izabere zaposlenje, te da bude plaćen bez diskriminacije - jednako kao i drugi ljudi koji rade jednaki posao (čl. 23.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na sindikalno organiziranje radnika (čl. 23.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na dnevni odmor i plaćeni dopust od rada (čl. 24.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na dostojni životni standard (čl. 25.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na zaštitu materinstva i djetinjstva, koje uključuje i zaštitu izvanbračne djece (čl. 26.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na obrazovanje, koje uključuje obvezno osnovno obrazovanje, besplatno srednjoškolsko obrazovanje, te pravo na pristup visokoškolsko obrazovanje "jednako dostupno svima na osnovi uspjeha) (čl. 26.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo prvenstva roditelja u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu (čl. 26.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na pristup kulturi i znanosti (čl. 27.),

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz kulturnog i znanstvenog stvaralaštva (čl. 27.)

• Stavka popisa s grafičkim oznakama

pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se mogu ostvarivati ljudska prava (čl. 28.),

Sadržaj 30 članaka Opće deklaracije o pravima čovjeka kasnije je ugrađivan u druge međunarodne akte, uvijek uz stanovite izmjene. Najvažniji od tih akata su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima - oba proglašena od Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1966. godine, te nakon dovoljnog broja ratifikacija od nacionalnih parlamenata stupili na oba stupila na snagu 1976.

Literatura

• Thomas Buergenthal: Međunarodna ljudska prava u sažetom obliku, Zagreb: Hrvatski helsinški odbor i Constitutional and Legislative Policy Institute Budapest, 1997.

Vanjske poveznice

• Opća deklaracija o pravima čovjeka, službeni hrvatski prijevod
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, službeni hrvatski prijevod
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, službeni hrvatski prijevod

Nedovršeni članak Opća deklaracija o ljudskim pravima koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.