Ivo Hergešić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:


Utemeljio je studij [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu.
Utemeljio je studij [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu.

[[Hrvatska književnost|Hrvatsku književnost]] Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.


Važnija djela: ''Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.''. Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i dr.
Važnija djela: ''Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.''. Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i dr.

Inačica od 26. listopada 2013. u 00:35

Ivo Hergešić (Zagreb, 23. srpnja 1904. – Zagreb, 29. prosinca 1977.), hrv. povjesničar književnosti, književni kritičar, filmski kritičar, kazališni kritičar, teoretičar, teatrolog, prevoditelj i novinar. Pisao je o filmskoj poetici, likovne kronike i feljtone.

Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, romanistiku i germanistiku te 1927. položio rigoroz. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini Maupassantova "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant".

Utemeljio je studij komparativne književnosti na Sveučilištu u Zagrebu.

Hrvatsku književnost Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.

Važnija djela: Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.. Pisao je o romantizmu, Baudelaireu, književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, Pirandellu, hrvatskim tiskovinama, Shakespeareu, Moliereu, Goetheu i dr.

Izvori