Ivo Hergešić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ivo Hergešić''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1904.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1977.]]), hrv. [[povijest književnosti|povjesničar književnosti]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[filmska kritika|filmski kritičar]], [[kazališna kritika|kazališni kritičar]], [[teorija književnosti|teoretičar]], [[teatrolog]], [[prevoditelj]] i [[novinar]]. Pisao je o [[filmska poetika|filmskoj poetici]], [[likovna kritika|likovne kronike]] i [[feljton|feljtone]]. |
'''Ivo pl. Hergešić''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1904.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1977.]]), hrv. [[povijest književnosti|povjesničar književnosti]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[filmska kritika|filmski kritičar]], [[kazališna kritika|kazališni kritičar]], [[teorija književnosti|teoretičar]], [[teatrolog]], [[prevoditelj]] i [[novinar]]. Pisao je o [[filmska poetika|filmskoj poetici]], [[likovna kritika|likovne kronike]] i [[feljton|feljtone]]. |
||
Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, [[romanistika|romanistiku]] i [[germanistika|germanistiku]] te 1927. položio [[rigoroz]]. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini [[Guy de Maupassant|Maupassantova]] "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". |
Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, [[romanistika|romanistiku]] i [[germanistika|germanistiku]] te 1927. položio [[rigoroz]]. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini [[Guy de Maupassant|Maupassantova]] "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj [[Sorbonna|Sorbonni]], kod slavnog [[Ferdinand Baldensperger|Ferdinanda Baldenspergera]]. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. |
||
Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. |
|||
Utemeljio je studij [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu. |
Utemeljio je studij [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu. |
||
Redak 14: | Redak 15: | ||
*Viktorija Franić Tomić, O komparativnoj književnosti... Croat. Slav. Iadert. v (2009), 281-290 |
*Viktorija Franić Tomić, O komparativnoj književnosti... Croat. Slav. Iadert. v (2009), 281-290 |
||
*Dunja Detoni-Dujmić: http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14527 Hrvatski biografski leksikon Ivo Hergešić |
*Dunja Detoni-Dujmić: http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14527 Hrvatski biografski leksikon Ivo Hergešić |
||
*Tomasović: http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/537/Tomasovic%20173-203.pdf Prinosi Ive Hergešića Poredbenoj povijesti hrvatske književnosti |
|||
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] |
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] |
Inačica od 26. listopada 2013. u 00:44
Ivo pl. Hergešić (Zagreb, 23. srpnja 1904. – Zagreb, 29. prosinca 1977.), hrv. povjesničar književnosti, književni kritičar, filmski kritičar, kazališni kritičar, teoretičar, teatrolog, prevoditelj i novinar. Pisao je o filmskoj poetici, likovne kronike i feljtone.
Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, romanistiku i germanistiku te 1927. položio rigoroz. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini Maupassantova "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj Sorbonni, kod slavnog Ferdinanda Baldenspergera. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole.
Utemeljio je studij komparativne književnosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Hrvatsku književnost Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.
Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: Charles Baudelaire, Albert Camus, Miguel de Cervantes, Dante Alighieri, Gustave Flaubert, James Joyce, Thomas Mann, Laurence Sterne i dr.
Važnija djela: Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.. Pisao je o romantizmu, Baudelaireu, književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, Pirandellu, hrvatskim tiskovinama, Shakespeareu, Moliereu, Goetheu i dr.
Izvori
- Viktorija Franić Tomić, O komparativnoj književnosti... Croat. Slav. Iadert. v (2009), 281-290
- Dunja Detoni-Dujmić: http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14527 Hrvatski biografski leksikon Ivo Hergešić
- Tomasović: http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/537/Tomasovic%20173-203.pdf Prinosi Ive Hergešića Poredbenoj povijesti hrvatske književnosti