Ivo Hergešić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 19: Redak 19:


Javlja se u: Obzoru, Savremeniku, Književniku, Hrvatskoj reviji, Jutarnjem listu, Hrvatskom kolu, Komediji, Annales de l’Institut français de Zagreb, Vjesniku, Borbi
Javlja se u: Obzoru, Savremeniku, Književniku, Hrvatskoj reviji, Jutarnjem listu, Hrvatskom kolu, Komediji, Annales de l’Institut français de Zagreb, Vjesniku, Borbi

2013. [[Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa]] ustanovilo je [[Nagrada Ivo Hergešić|Nagradu Ivo Hergešić]] za najbolju kazališnu predstavu sezone .


Važnija djela: ''Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.''. Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i dr.
Važnija djela: ''Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.''. Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i dr.
Redak 27: Redak 29:
*Tomasović: http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/537/Tomasovic%20173-203.pdf Prinosi Ive Hergešića Poredbenoj povijesti hrvatske književnosti
*Tomasović: http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/537/Tomasovic%20173-203.pdf Prinosi Ive Hergešića Poredbenoj povijesti hrvatske književnosti


[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Teatrologija]]
[[Kategorija:Teatrologija|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Kazališna kritika]]
[[Kategorija:Kazališna kritika|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Filmska kritika]]
[[Kategorija:Filmska kritika|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Likovna kritika]]
[[Kategorija:Likovna kritika|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati|Hergešić, Ivo]]

Inačica od 26. listopada 2013. u 00:16

Ivo pl. Hergešić (Zagreb, 23. srpnja 1904. – Zagreb, 29. prosinca 1977.), hrv. povjesničar književnosti, književni kritičar, filmski kritičar, kazališni kritičar, teoretičar, teatrolog, prevoditelj, novinar, esejist i diplomat. Pisao je o filmskoj poetici, studije, oglede, radijska izvješća, likovne kronike i feljtone.

Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, romanistiku i germanistiku te 1927. položio rigoroz. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini Maupassantova "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj Sorbonni, kod slavnog Ferdinanda Baldenspergera, najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao dva predavanja.

Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. 1936. je dobio mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice 1930-ih tajnik je Francuskog instituta. 1939. je godine bio član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije Twentieth Century Fox. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. 1950-ih radi na Radio-Zagrebu. Urednik je od 1950–53.. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«.

Utemeljio je 1956. studij odsjek komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Isprva je bio izvanredni, a od 1962. redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja 1971. godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca "zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova". Zaslužan je za to što se hrvatska hispanistika znanstveno osamostalila. Začetnik je teorijskog razmišljanja o filmu u hrvatskoj znanosti. 1977. je dobio Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo.

Hrvatsku književnost Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.

Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: Charles Baudelaire, Albert Camus, Miguel de Cervantes, Dante Alighieri, Gustave Flaubert, James Joyce, Thomas Mann, Laurence Sterne i dr. Prevodi je djela iz francuske, njemačke, talijanske, španjolske, engleske i nizozemske književnosti.

Sastavio je antologiju francuske lirike i njemačkih pripovjedaka. Priredio je zbirku kulturno-političkih eseja francuskih pisaca. Bavio se hrvatskom modernom. Bavio se i trivijalnom književnošću, malo znanim ili posve neznanim inozemnim piscima. Tumačio je sociološke i književne aspekte tzv. trivijalne književnosti, vrsno opisavši Mariju Jurić Zagorku.

Javlja se u: Obzoru, Savremeniku, Književniku, Hrvatskoj reviji, Jutarnjem listu, Hrvatskom kolu, Komediji, Annales de l’Institut français de Zagreb, Vjesniku, Borbi

2013. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa ustanovilo je Nagradu Ivo Hergešić za najbolju kazališnu predstavu sezone .

Važnija djela: Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.. Pisao je o romantizmu, Baudelaireu, književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, Pirandellu, hrvatskim tiskovinama, Shakespeareu, Moliereu, Goetheu i dr.

Izvori