Pretilost: razlika između inačica
| Redak 24: | Redak 24: | ||
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je [[indeks tjelesne mase]] u rasponu od 25 do 29.9 kg/m<sup>2</sup> imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m<sup>2</sup> smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se [[indeks tjelesne mase]] računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu. |
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je [[indeks tjelesne mase]] u rasponu od 25 do 29.9 kg/m<sup>2</sup> imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m<sup>2</sup> smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se [[indeks tjelesne mase]] računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu. |
||
| ⚫ | |||
==<br> |
|||
| ⚫ | |||
===Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija=== |
===Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija=== |
||
[[Indeks tjelesne mase]] (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m<sup>2</sup> |
[[Indeks tjelesne mase]] (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m<sup>2</sup> |
||
| Redak 62: | Redak 60: | ||
> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija. |
> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija. |
||
==<br> |
|||
Patogeneza debljine== |
|||
==Utjecaj pretilosti na zdravlje== |
==Utjecaj pretilosti na zdravlje== |
||
Inačica od 27. listopada 2013. u 01:46
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MKB-10-CM | E66.9 
|
| MeSH | D009765
|
Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (latinski: obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.
Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.
Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca.
Razlika između osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29.9 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.
Antropometrijska mmjerenja
Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija
Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m2
| ITM | Klasifikacija |
|---|---|
| < 18.5 | pothranjenost |
| 18.5–24.9 | normalna tjelesna težina |
| 25.0–29.9 | prekomjerna tjelesna težina |
| 30.0–34.9 | pretilost I stupnja |
| 35.0–39.9 | pretilost II stupnja |
| ? 40.0 | pretilost III stupnja |
Opeg struka
Žene:
> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Muškarci:
> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Utjecaj pretilosti na zdravlje
Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma[1]. Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skračuje životni vijek[2]. Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom[3] te redovitom fizičkom aktivnošću.
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pretilost |
Izvori
- ↑ http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php
- ↑ DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.
- ↑ eHrana, savjetovalište za nutricionizam i dijetetiku. http://e-hrana.com