Željko Sabol: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Komparativna književnost; dodana kategorija Komparatisti uz pomoć dodatka HotCat
m uklonjena kategorija Komparatisti; dodana kategorija Hrvatski komparatisti uz pomoć dodatka HotCat
Redak 111: Redak 111:
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]
[[Kategorija:Leksikografija]]
[[Kategorija:Leksikografija]]
[[Kategorija:Komparatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]]

Inačica od 2. studenoga 2013. u 22:10

Željko Sabol (Bjelovar, 26. studenoga 1941. - Zagreb, 5. rujna 1991.), hrvatski književnik, slikar, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar, leksikograf i povjesničar umjetnosti.

Životopis

Željko Sabol rodio se u Bjelovaru 1941. godine. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine. Bio je kustos Gradskog muzeja u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila Rusana. Antologijsku pjesmu Kad izgovorim tvoje ime, prvi put je objavio u Hrvatskom tjedniku, 1971., zatim u prvom broju Rusana, glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u čakovečkom Hrvatskom kolendaru, cjelokupna neprodana naklada je zabranjena, a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući Igoru Mandiću i Juri Kaštelanu obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum 1975., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Bio je član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra PEN-a.

Nagrižen ozbiljnom bolešću[1] i jer nije mogao podnijeti velikosrpsku agresiju na Hrvatsku izvršio je samoubojstvo 1991. godine[2][3].

Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru.[1]

Književno stvaralaštvo

Objavio je više knjiga pjesama, polemika i kritika. Za gimnazijskih dana objavljuje prvu pjesmu, prvu likovnu kritiku i prvi prikaz jedne knjige u lokalnim novinama, Bjelovarskom listu u kojemu je s prekidima surađivao sve do 1990. godine.[1] Kao student bio je urednikom kulturne rubrike Studentskog lista i Poleta. Mnoge su njegove šansone uglazbljene (Ostala si uvijek ista, Stare ljubavi, Prijatelji stari, gdje ste, Proljeće bez tebe, Nije bilo lako, Samo simpatija i druge) a izvodili su ih poznati izvođači kao što su Mišo Kovač (album Uvijek ima nešto dalje), Tereza Kesovija, Gabi Novak, Ibrica Jusić.[4] Arsen Dedić prvi je uglazbio Sabolove verse, a prvi izvođač jedne njegove pjesme, Pusti me da spavam, bila je Gabi Novak.[5]

Slikarsko stvaralaštvo

Već kao gimnazijalac uspješno se bavio slikanjem. Od tri njegova ulja na platnu, iz 1959. godine, u privatnom posjedu bjelovarskih i jedne zagrebačke obitelji, jedna od slika poklonjena je bjelovarskom muzeju.[6]

Kad izgovorim tvoje ime

Kad izgovorim tvoje ime
Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA
preda mnom je lice onog koji se podrijetla svoga odrekao
pa ostaje sam na putu, zatravljen pred ponorima
ne sjeća se svojih mrtvih, onih što su sve iskusili
nevjeru i omču, kajanje i prijetnju
i slijedi slijepo sunce što se zorom diže
nad tvoje gluhe uvale, nad tvoje prazne kolijevke
nikada u tvome srcu nije bilo toliko nesreće
nikada u tvome tijelu
nije bilo toliko metaka
nikada u tvojim snovima nije bilo manje ljubavi
za prah iz koga iznikosmo i koji će nas jednom natrag pozvati.
Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA
tu čudnu riječ što stoljećima sam je samo sricao
i pođem bosonog kroz tvoje šume, hridi, šikarje
kuće bez ljudi, posjed bez gospodara
sakrivat ću se kao uhoda
i mahovinu naći da me ne bi korak odao
pred došljacima koji sretni u pijanstvu
ne žele ništa znati, ništa čuti, ništa vidjeti
i kada trijezni budu neće se zapitati
odakle teku tvoje rijeke i u koji se ocean slijevaju
još samo jednom javit ću se glasom i znati da je prošao moj vijek.
Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA
umjesto bajke preda mnom se prostire pustinja
strah i varka, ili smijeh u vječnom zaboravu
napustiti ću gradove i živjeti gdje nema ljudske stope
domahujući konjanicima koji silaze sa vrha planine
govor njihov, sastavljen od zapovijesti, ne mogu razumjeti
mi ostajemo oči u oči i uvijek ćemo tako ostati
jer molitva i kletva jednako su teške
a vrijeme prije sna i vrijeme kad se gube prijatelji
već je tako blizu da me topot taj zaglušuje
ja sadih stabla, a oni nose crne sjekire
i traže mjesta na kojima je bila zapisana
istina o zemlji gdje ni cvijeće više rasti ne može.
Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA
grane se uznemire i zmija pojavi iz mojih njedara
za ugriz pravi čas, svi tragovi su već u prašini
a gorka kap na ovoj usni dovoljna je da me omami
ja te prizivam, i otkrivam u nedaćama
koje me okružuju, pretvarajući čitav svijet u sjenu
tvoga lika, sazdanog od kamena i soli
hladnoća je već tolika da se naše ruke jedva pokreću
u očima bez sjaja naziremo strane svijeta
a ja ne znam kamo da se vratim
jer što je jučer bilo danas više nema važnosti
na ovom otoku gdje u nekom zaklonu nas čeka
posljednji dio zakopanog blaga: SRETNA HRVATSKA.

Željko Sabol (1971).[3]

Spomen

  • Na zgradi Gimnazije u Bjelovaru, Matica hrvatska postavila mu je spomen-ploču.
  • U rujnu 2008. godine na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru postavljena je skulptura Pjesnik pjesniku, autora Simonea Becka Mocennia posvećena Željku Sabolu.

Djela

  • Dio po dio, Mladost, Zagreb, 1963.
  • Opreke, Mladost, Zagreb, 1966.
  • Kao krug na vodi, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969.
  • Krila teška krila, August Cesarec, Zagreb, 1975.
  • Sve je skriveno u tvome imenu, vlastita naklada, Zagreb, 1979.

Posmrtno

  • Bez nas, (Izabrane pjesme, priredio Milan Mirić), Erasmus naklada, Zagreb, 1997.
  • Lelek ispod ruševina, (Izabrane pjesme, priredio Davor Šalat), Riječ, Vinkovci, 2005.
  • Antologijske pjesme Željka Sabola katalog izložbe: uz 70. obljetnicu pjesnikova rođenja, (Autorica izložbe i teksta Tina Gatalica), Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar, 2011.

Nagrade

  • 1958.: Prva nagrada za poeziju, na natječaju zagrebačkoga srednjoškolskog lista Polet.[1]

Izvori

  1. a b c d Medar, Mladen, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. (Hrčak), str. 251., preuzeto 18. srpnja 2012.
  2. Knjižnice grada Zagreba: Željko Sabol, preuzeto 18. srpnja 2012.
  3. a b Magicus.info magazin: Dogodilo se na današnji dan... 26. studenog 1941. - Željko Sabol, preuzeto 17. srpnja 2012.
  4. Slobodna Dalmacija: Nije bilo lako biti Željko Sabol. Obilježena dvostruka obljetnica antologijskog pjesnika, preuzeto 17. srpnja 2012.
  5. Slobodna Dalmacija: Deset godina od smrti Željka Sabola - Prisjećanje u Leksikografskom zavodu. Hrvatska kao živa rana., 6. rujna 2001., preuzeto 18. srpnja 2012.
  6. Medar, Mladen, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. (Hrčak), str. 253.-255., preuzeto 18. srpnja 2012.

Vanjske poveznice