INA: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d. |
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d. |
||
==Općenito== |
|||
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. INA Grupa broji 13.854 zaposlenih. |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
Inačica od 6. studenoga 2013. u 13:46
INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija.
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u JANAF-u d.d.
Općenito
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. INA Grupa broji 13.854 zaposlenih.
Povijest
- 1883. Rafinerija nafte u Rijeci
- 1927. Rafinerija nafte Sisak
- 1927. Rafinerija Zagreb
- 1952. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
- 1963. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte Rijeka i Sisak nastaje «Kombinat za naftu i plin»
- 1964. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
- 1968. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva Kutina
- 1970. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
- 1974. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad 1979. godine
- 1976. osnovana DINA- Petrokemija Rijeka
- 1990. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
- 1993. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske
- 2003. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
- 2006. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici 27. studenog 2006.)[1]
Eko incidenti
Sisačka rafinerija
Rafinerija je već godinama pod optužbama za zagađivanje okoliša, a zadnji incident dogodio se 21. veljače 2007. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni oblak koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a lož ulje je kroz kanalizaciju završilo u rijeci Kupi. [2] [3]
Puknuća naftovoda
- 1984. kod Krčkog mosta pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
- 1984. kod rijeke Dobre, oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
- 1996. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
- 1996. Sotin kod Garčina, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
- 1997. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
- 1998. Sotin kod Strizivojne, korozija, iscurilo dva kubika u tlo
- 2000. Stružec, dva kubika iscurilo u tlo i potok [4]
- 2001. Popovača, iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke Lonje [5]
- 2004. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat [6]
- 2005. Slobodnica, 1000 litara nafte iscurilo u tlo [7]
- 2005. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo [8]
- 2005. kod Strizivojne [9]
INA i sponzoriranje hrvatskog športa
INA i kultura
1994. je godine INA, zajedno s Hrvatskim kulturnim klubom, utemeljila nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Dodjeljuje se godišnje[10].
Izvori
- ↑ http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna
- ↑ U Sisku mazutni oblak pao na automobile, a loživo ulje završilo u Kupi
- ↑ MUP istražuje eko-incident u Sisku
- ↑ Janafov naftovod oštećen na 122 mjesta, iscurilo 600 tona nafte (?)
- ↑ INA mora sanirati teren na kojem je procurio naftovod
- ↑ Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak
- ↑ Novo curenje iz JANAF-ovog naftovoda kod Slavonskog Broda
- ↑ Opet curi nafta iz JANAF-ovog naftovoda kod Brodskog Stupnika
- ↑ Opet iscurila nafta iz Janafa
- ↑ Večernji list Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.