INA

Ovo je članak o naftnoj kompaniji. Za rumunjsku pjevačicu pogledajte članak Inna.

Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka

INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija.

INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u JANAF-u d.d.

Općenito

INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. INA Grupa broji 13.854 zaposlenih.

Povijest

Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke

INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.

• 1883. Rafinerija nafte u Rijeci
• 1927. Rafinerija nafte Sisak
• 1927. Rafinerija Zagreb
• 1952. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
• 1963. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte Rijeka i Sisak nastaje «Kombinat za naftu i plin»
• 1964. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
• 1968. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva Kutina
• 1970. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
• 1974. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad 1979. godine
• 1976. osnovana DINA- Petrokemija Rijeka
• 1990. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
• 1993. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske
• 2003. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
• 2006. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici 27. studenog 2006.)

Istraživanje i proizvodnja

Zahvaljujući stručnosti, specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima, razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi.

Rafinerije i marketing

INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina uloženo više od 4 milijarde kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U Rafineriji nafte Sisak također su izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora ( tzv. Claus postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. INA tržištu nudi proizvode koji zadovoljavaju zahtjeve i specifikacije Europske Unije.

Maloprodaja

Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom maloprodajnom mrežom u zemlji.

Održivi razvoj

INA održivi razvoj smatra jednim od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine), što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.

Eko incidenti

Sisačka rafinerija

Rafinerija je već godinama pod optužbama za zagađivanje okoliša, a zadnji incident dogodio se 21. veljače 2007. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni oblak koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a lož ulje je kroz kanalizaciju završilo u rijeci Kupi.

Puknuća naftovoda

• 1984. kod Krčkog mosta pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
• 1984. kod rijeke Dobre, oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
• 1996. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
• 1996. Sotin kod Garčina, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
• 1997. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
• 1998. Sotin kod Strizivojne, korozija, iscurilo dva kubika u tlo
• 2000. Stružec, dva kubika iscurilo u tlo i potok
• 2001. Popovača, iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke Lonje
• 2004. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat
• 2005. Slobodnica, 1000 litara nafte iscurilo u tlo
• 2005. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo
• 2005. kod Strizivojne

INA i kultura

1994. je godine INA, zajedno s Hrvatskim kulturnim klubom, utemeljila nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Dodjeljuje se godišnje.

Okvir:
Vrsta	Javna (ZSE: INA), (LSE: HINA)
Industrija	Nafta i plin
Datum osnutka	1.siječnja 1964.
Sjedište	Zagreb, Hrvatska
Ključne osobe	Zoltán Áldott, Predsjednik Uprave Siniša Petrović, Predsjednik Nadzornog odbora
Prihod	29,895 milijuna kuna (2012.)
Broj zaposlenih	INA, d.d.: 8.876 (na dan 31. prosinca 2012.) INA Grupa: 13.854 (na dan 31. prosinca 2012.)
Web stranica	http://www.ina.hr/

Vanjske poveznice

• INA - Industrija nafte d.d.

Nedovršeni članak INA koji govori o tvrtki treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.