Zrinko Tutić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. studenoga 2013. u 13:29

Zrinko Tutić (Banja Luka, 2. ožujka, 1955.) je hrvatski i bosanskohercegovački kantautor zabavne glazbe.

Životopis

Rođen je u Banjoj Luci, a značajniju glazbenu karijeru započinje u Zagrebu. Bio je član pop grupe «Selekcija» u kojoj potpisuje skladbe kao autor glazbe, stihova i aranžmana. Krajem 1973. godine diskografska kuća "Jugoton" objavljuje singlicu s pjesmama «Stari kovači» i «Magle». Kao skladatelj prvi put se pojavljuje na Zagrebačkom festivalu 1974., kad Ksenija Erker pjeva njegovu pjesmu «Doći će dan», a kao kantautor pojavljuje se prvi put 1977. sa skladbom «Nepoznata, tako ću te zvati». Od 1977. do 1980. godine napisao je više od sto pjesama za djecu, što je okrunio televizijskim mjuziklom «Bajka o maslačku» na stihove Sunčane Škrinjarić te glazbom za TV seriju «Marko Marulić».

Na Zagrebfestu 1981. pojavljuje se s pjesmom «Doris» što je bio početak niza od četiri kantautorska albuma («Doris», «Plavi leptir», «Pola jabuke», «Zrinko Tutić»), zaključno s 1985. godinom. 1997. godine objavljuje i dvostruki kompilacijski album «Dnevne temperature» s odabranim pjesmama s kantautorskih albuma. Tijekom osamdesetih zbog sličnog imidža dobio nadimak 'banjalučki David Bowie'.

Tri puta njegove pjesme predstavljaju Jugoslaviju i Hrvatsku na Eurosongu. Prvi put je to u Bergenu 1986. s pjesmom «Željo moja» u izvedbi Doris Dragović (11. mjesto). Nakon toga u Zagrebu 1990. Tajči izvodi «Hajde da ludujemo» (7. mjesto), a 1996. Tutić u Oslo odlazi s pjesmom «Sveta ljubav», koju je pjevala Maja Blagdan (4. mjesto).

Godine 1991. piše «Moju domovinu», te kao autor i producent potpisuje još osam projekata Hrvatskog Band Aida («Za djecu Hrvatske», «Kad bi svi»…). Autor je glazbe za pet dugometražnih filmova: «Zlatne godine», «Putovanje tamnom polutkom», «Nausikaja», «Kad mrtvi zapjevaju» «Garcia». Za «Putovanje tamnom polutkom» 1995. i «Kad mrtvi zapjevaju» 1998., na Pulskom filmskom festivalu dobija Zlatne arene. Do 2000. godine autor je televizijskog glazbenog identiteta (najave) Hrvatske radio televizije. Autor je zvučnog identiteta Europskog prvenstva rukometaša održanog u Zagrebu i Rijeci 2000. godine. Kao producent potpisuje više od 30 visokotiražnih albuma, a njegove pjesme pjevaju: Severina Vučković, Maja Blagdan, Massimo, Doris Dragović, Ivan Mikulić, Željko Bebek, Davor Radolfi, Neda Ukraden, Mišo Kovač, "Novi fosili", Sanja Doležal, Matteo, Tereza Kesovija, Tajči. Vlasnik je i glavni producent tvrtke Tutico, izdavačke kuće i koncertne agencije koja postoji od 1992. godine.

Osnivač je i član Upravnog odbora hrvatske diskografske nagrade "Porin", od 2000. do 2004. bio je predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske diskografske udruge, a od 2004. je glavni tajnik i direktor nagrada Instituta hrvatske glazbene industrije. Živi u Zagrebu.

Festivali

"U tebi je nešto" - Zagrebfest 1979.
"Doris" - Zagrebfest 1981.

Albumi

1981. - Doris
1982. - Plavi leptir
1984. - Pola jabuke
1985. - Zrinko Tutić
1997. - Dnevne temperature (best of)
2008. - Gold Collection

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 Rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], a značajniju glazbenu karijeru započinje u [[Zagreb]]u. Bio je član [[pop]] grupe «Selekcija» u kojoj potpisuje skladbe kao autor [[Glazba|glazbe]], stihova i aranžmana. Krajem [[1973]]. godine diskografska kuća "[[Jugoton]]" objavljuje singlicu s pjesmama «Stari kovači» i «Magle». Kao [[skladatelj]] prvi put se pojavljuje na [[Zagrebfest|Zagrebačkom festivalu]] [[1974]]., kad [[Ksenija Erker]] pjeva njegovu pjesmu «Doći će dan», a kao [[kantautor]] pojavljuje se prvi put [[1977]]. sa skladbom «Nepoznata, tako ću te zvati». Od [[1977]]. do [[1980]]. godine napisao je više od sto pjesama za djecu, što je okrunio televizijskim [[mjuzikl]]om «Bajka o maslačku» na stihove [[Sunčana Škrinjarić|Sunčane Škrinjarić]] te glazbom za TV seriju «Marko Marulić».
-Na [[Zagrebfest]]u [[1981]]. pojavljuje se s pjesmom «Doris» što je bio početak niza od četiri kantautorska [[album]]a («Doris», «Plavi leptir», «Pola jabuke», «Zrinko Tutić»), zaključno s [[1985]]. godinom. [[1997]]. godine objavljuje i dvostruki kompilacijski album «Dnevne temperature» s odabranim pjesmama s kantautorskih albuma.
+Na [[Zagrebfest]]u [[1981]]. pojavljuje se s pjesmom «Doris» što je bio početak niza od četiri kantautorska [[album]]a («Doris», «Plavi leptir», «Pola jabuke», «Zrinko Tutić»), zaključno s [[1985]]. godinom. [[1997]]. godine objavljuje i dvostruki kompilacijski album «Dnevne temperature» s odabranim pjesmama s kantautorskih albuma. Tijekom osamdesetih zbog sličnog imidža dobio nadimak 'banjalučki David Bowie'.
 Tri puta njegove pjesme predstavljaju [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] na [[Eurosong]]u. Prvi put je to u [[Bergen]]u [[1986]]. s pjesmom «Željo moja» u izvedbi [[Doris Dragović]] (11. mjesto). Nakon toga u [[Zagreb]]u [[1990]]. [[Tajči]] izvodi «Hajde da ludujemo» (7. mjesto), a [[1996]]. Tutić u [[Oslo]] odlazi s pjesmom «Sveta ljubav», koju je pjevala [[Maja Blagdan]] (4. mjesto).