Endokrine žlijezde: razlika između inačica
Redak 6: | Redak 6: | ||
Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]]. |
Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]]. |
||
Za razliku od [[ |
Za razliku od [[Egzokrine žlijezde|egzokrinih žlijezda]],[[Epitelno tkivo| epitel]] endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom [[kapilara]]. |
||
Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine: |
Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine: |
||
Redak 12: | Redak 12: | ||
*'''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde. |
*'''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde. |
||
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. |
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]]. |
||
Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]]. |
Inačica od 16. studenoga 2013. u 01:17
Endokrine žlijezde
Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim lučenjem.
Endokrine žlijezde proizvode hormone, koji se oslobađaju u krv ili limfni sustav. Hormoni ulaze u krvotok, stoga se njihovo djelovanje projicira daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja metabolizma stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. hipofizarni se hormon TSH veže isključivo na receptore prisutne na stanicama štitne žlijezde i djeluje samo na njih.
Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: steroidni (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i peptidni hormoni (kao inzulin ili hipofizarni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni hidrofobni, sposobni su stoga prolaziti kroz staničnu membranu i vezati se na receptore unutar citoplazme. Peptidni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj staničnoj membrani na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili transdukcija signala.
Za razliku od egzokrinih žlijezda, epitel endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom kapilara.
Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:
- jednostanične žlijezde - koje čine tzv. difuzni endokrini sustav
- višestanične žlijezde - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je štitna žlijezda, čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva koloid. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze kapilare. Primjer ovakvih žlijezda su Langerhansovi otočići u gušterači.