Topaz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. studenoga 2006. u 18:23

Topaz

Općenito
Kategorija	Mineral
Grupa	nezosilikati
Kemijska formula	Al₂(SiO₄)(F,OH)₂
Identifikacija
Boja	bezbojan, žut, ružičast, plav, zelenkast; umjetno se mogu dobiti plavi topazi
Habitus	kratkoprizmatski do dugoprizmatski kristali koji obično završavaju terminalnim plohama (bazni pinakoid); agregati su radijalno zrakasti, zrnati ili masivni
Kristalni sustav i klasa	rompski; 2/m 2/m 2/m
Sraslaci
Kalavost	savršena po {001}
Lom	školjkast
Tvrdoća	8
Sjaj	staklast
Indeks loma svjetlosti	1.61 - 1.64, no promjenjiv obzirom na kemijski sastav
Prozirnost	proziran do poluproziran
Ogreb	bijeli
Specifična gustoća	3.4 - 3.6
Dolazi uz minerale	kvarc, turmalini, tinjci, brukit, kasiterit, fluorit

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al₂Si O₄(F,O H)₂. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom priznatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6. Sjaj mu je staklast. Čisti topaz je rpoziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se premaže tankim slojem titan-oksida parnom depozicijom (tloženjem iz pare).

Ležišta i nalazišta

Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku te u SAD-u.

Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu 1984. godine, teži 6.2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.

Etimologija i upotreba

Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to je bilo ime otoka u Crvenom moru kojeg je bilo jako teško naći, a na njemu je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U Srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.

Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca studenog, a plavi topaz mjeseca prosinca.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Topaz

Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7
Webmineral
Mindat with location data
Mineral galleries

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{otheruses}}
-[[Slika:TopazUSGOV.jpg|thumb|right|Topaz]]
+{| border=1 cellspacing=0 align=right cellpadding=2 width=300 valign=top
+|----- align=center bgcolor="#FF3333"
+!colspan=2 align=center|Topaz
+|----- align="center"
+!colspan=2|<center> [[Slika:TopazUSGOV.jpg|Topaz]]
+|----- align=center bgcolor="#FF3333"
+!colspan=2|Općenito
+|-----
+|Kategorija||[[Mineral]]
+|-----
+|Grupa ||[[Silikati|nezosilikati]]
+|-----
+|Kemijska formula || Al<sub>2</sub>(SiO<sub>4</sub>)(F,OH)<sub>2</sub>
+|----- align="center" bgcolor="#FF3333"
+!colspan=2|Identifikacija
+|-----
+| [[Boja]] || bezbojan, žut, ružičast, plav, zelenkast; umjetno se mogu dobiti plavi topazi
+|-----
+| [[Habitus]] || kratkoprizmatski do dugoprizmatski kristali koji obično završavaju terminalnim plohama (bazni pinakoid); agregati su radijalno zrakasti, zrnati ili masivni
+|-----
+| [[Kristalni sustav]] i klasa || rompski; 2/m 2/m 2/m
+|-----
+| [[Kristalni sraslaci|Sraslaci]] ||
+|-----
+| [[Kalavost]]|| savršena po {001}
+|-----
+| [[Lom]]|| školjkast
+|-----
+| [[Mohsova skala tvrdoće|Tvrdoća]] || 8
+|-----
+| [[Sjaj]]|| staklast
+|-----
+| [[Indeks loma svjetlosti]]|| 1.61 - 1.64, no promjenjiv obzirom na kemijski sastav
+|-----
+| Prozirnost|| proziran do poluproziran
+|-----
+| [[Ogreb]]|| bijeli
+|-----
+| [[Specifična gustoća]]|| 3.4 - 3.6
+|-----
+| Dolazi uz minerale || [[kvarc]], [[turmalin]]i, [[tinjci]], [[brukit]], [[kasiterit]], [[fluorit]]
+|}{{tab-predl}}
 Topaz je mineral iz grupe [[nezosilikati|nezosilikata]], s kemijskom formulom '''[[aluminij|Al]]<sub>2</sub>[[Silicij|Si]][[kisik|O]]<sub>4</sub>([[Fluor|F]],[[Kisik|O]][[vodik|H]])<sub>2</sub>'''.  Kristalizira u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu i kristali su mu većinom priznatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj]] skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6. Sjaj mu je staklast. Čisti topaz je rpoziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i [[radijacija|ozračiti]], pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju ([[iridiscencija]]), tako što ga se premaže tankim slojem titan-oksida parnom depozicijom (tloženjem iz pare).