Topaz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. studenoga 2006. u 18:26

Topaz

Općenito
Kategorija	Mineral
Grupa	nezosilikati
Kemijska formula	Al₂(SiO₄)(F,OH)₂
Identifikacija
Boja	bezbojan, žut, ružičast, plav, zelenkast; umjetno se mogu dobiti plavi topazi
Habitus	kratkoprizmatski do dugoprizmatski kristali koji obično završavaju terminalnim plohama (bazni pinakoid); agregati su radijalno zrakasti, zrnati ili masivni
Kristalni sustav i klasa	rompski; 2/m 2/m 2/m
Sraslaci
Kalavost	savršena po {001}
Lom	školjkast
Tvrdoća	8
Sjaj	staklast
Indeks loma svjetlosti	1.61 - 1.64, no promjenjiv obzirom na kemijski sastav
Prozirnost	proziran do poluproziran
Ogreb	bijeli
Specifična gustoća	3.4 - 3.6
Dolazi uz minerale	kvarc, turmalini, tinjci, brukit, kasiterit, fluorit

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al₂Si O₄(F,O H)₂. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom priznatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6. Sjaj mu je staklast. Čisti topaz je rpoziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se premaže tankim slojem titan-oksida parnom depozicijom (tloženjem iz pare).

Ležišta i nalazišta

Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku te u SAD-u.

Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu 1984. godine, teži 6.2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.

Etimologija i upotreba

Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na otok Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U Srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.

Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca studenog, a plavi topaz mjeseca prosinca.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Topaz

Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7
Webmineral
Mindat with location data
Mineral galleries

@@ Redak 48: / Redak 48: @@
 == Ležišta i nalazišta ==
-[[Image:Topaz-2.jpg|thumb|Colorless topaz, Minas Gerais, Brazil]]
+[[Image:Topaz-2.jpg|thumb|Bezbojni topaz, Minas Gerais, Brazil]]
 Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim magmatskim stijenama [[granit]]a i [[riolit]]a. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna [[Utah]], [[SAD]]). Moguće ga je naći i uz [[fluorit]] i [[kasiterit]]. Nalazimo ga na [[Ural]]u i [[Ilmen]]u, u [[Češka|Češkoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Japan]]u, [[Brazil]]u, [[Meksiko|Meksiku]] te u [[SAD]]-u.