Meksička revolucija: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m zamjena parametara u predlošku prema https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_bitka&diff=4216339&oldid=3914976 |
||
Redak 8: | Redak 8: | ||
|povod= |
|povod= |
||
|teritorij= |
|teritorij= |
||
| |
|ishod= |
||
| |
|strana1= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|20px|border]]<br>Protivnici revolucije</center> |
||
| |
|strana2= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|20px|border]]<br>Revolucionari</center> |
||
|strana3= |
|||
|sukobljeni3= |
|||
| |
|zapovjednik1 = [[Porfirio Díaz]]</br>[[Bernardo Reyes]]</br>[[Felix Diaz]]</br>[[Victoriano Huerta]] |
||
| |
|zapovjednik2 = [[Francisco I. Madero]]</br>[[Pascual Orozco]]</br>[[Emiliano Zapata]]</br>[[Pancho Villa]] i dr. |
||
|zapovjednik3= |
|zapovjednik3= |
||
|postrojbe1 = |
|||
|sukobljeni1_snage = |
|||
|postrojbe2 = |
|||
|sukobljeni2_snage = |
|||
|postrojbe3= |
|||
|jačina3= |
|||
|gubitci1 = |
|||
|sukobljeni1_gubici = |
|||
|gubitci2 = |
|||
|sukobljeni2_gubici = |
|||
|posljedice3= |
|posljedice3= |
||
|bilješke= |
|bilješke= |
Inačica od 28. studenoga 2013. u 14:00
Meksička revolucija | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Revolución Mexicana | |||||||
Prizori iz Meksičke revolucije | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Protivnici revolucije |
Revolucionari | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Porfirio Díaz Bernardo Reyes Felix Diaz Victoriano Huerta |
Francisco I. Madero Pascual Orozco Emiliano Zapata Pancho Villa i dr. |
Meksička revolucija (špa. Revolución mexicana) je izraz, kojim se opisuju politička previranja, pučevi i serija građanskih ratova u Meksiku koji su okvirno trajali od 1910. do 1920. godine.
Otpočelo je kao nastojanje meksičkih liberala na čelu s Franciscom I. Maderom, da se svrgne dugogodišnji autokratski režim predsjednika Porfirija Diaza; godine 1911. je Diaz prisiljen odstupiti, te je novi predsjednik postao Madero. Njegovo oklijevanje, da provede popularne socijalne i ekonomske reforme izazvalo je nove pobune od radikalnih revolucionara, a početkom 1913. puč u kome ga je svrgnuo i ubio general Victoriano Huerta. Njega je pak, godine 1914. uz pomoć Pancha Ville i Emiliana Zapate svrgnuo Venustiano Carranza; odmah potom su se Villa i Zapata sukobili s Carranzom, koji ih postepeno uspio vojnički poraziti i prikupiti dovoljno političke podrške, da početkom 1917. ishodi donošenje novog ustava s brojnim reformama, koje su uključivale podjelu zemlje siromašnim seljacima i sekularizaciju države.
Taj se događaj ponekad navodi kao kraj revolucije, iako su se oružani sukobi nastavili još tri godine, a sam Carranza 1920. bio svrgnut u puču, koji je izveo njegov dotadašnji pristaša Alvaro Obregon. Novi režim je, međutim Ustav ostavio netaknutim i usprkos povremenim manjim ustancima i pobunama do kraja 1920.-ih, omogućio postepeno pretvaranje Meksika u jednu od politički najstabilnijih zemalja Latinske Amerike. Vrijednosti Meksičke revolucije predstavljale su političku platformu Nacionalne revolucionarne partije, danas poznate kao PRI, a koja je Meksikom formalno vladala od osnivanja 1929. do 2000. godine.
|