Meksička revolucija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m zamjena parametara u predlošku prema https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_bitka&diff=4216339&oldid=3914976
Redak 8: Redak 8:
|povod=
|povod=
|teritorij=
|teritorij=
|rezultat=
|ishod=
|sukobljeni1= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|20px|border]]<br>Protivnici revolucije</center>
|strana1= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|20px|border]]<br>Protivnici revolucije</center>
|sukobljeni2= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|20px|border]]<br>Revolucionari</center>
|strana2= <center>[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|20px|border]]<br>Revolucionari</center>
|strana3=
|sukobljeni3=
|sukobljeni1_zapovjednik = [[Porfirio Díaz]]</br>[[Bernardo Reyes]]</br>[[Felix Diaz]]</br>[[Victoriano Huerta]]
|zapovjednik1 = [[Porfirio Díaz]]</br>[[Bernardo Reyes]]</br>[[Felix Diaz]]</br>[[Victoriano Huerta]]
|sukobljeni2_zapovjednik = [[Francisco I. Madero]]</br>[[Pascual Orozco]]</br>[[Emiliano Zapata]]</br>[[Pancho Villa]] i dr.
|zapovjednik2 = [[Francisco I. Madero]]</br>[[Pascual Orozco]]</br>[[Emiliano Zapata]]</br>[[Pancho Villa]] i dr.
|zapovjednik3=
|zapovjednik3=
|postrojbe1 =
|sukobljeni1_snage =
|postrojbe2 =
|sukobljeni2_snage =
|postrojbe3=
|jačina3=
|gubitci1 =
|sukobljeni1_gubici =
|gubitci2 =
|sukobljeni2_gubici =
|posljedice3=
|posljedice3=
|bilješke=
|bilješke=

Inačica od 28. studenoga 2013. u 14:00

Meksička revolucija
sukob: Revolución Mexicana

Prizori iz Meksičke revolucije
Vrijeme 1910. - 1920.
Mjesto Meksiko
Ishod
Sukobljene strane

Protivnici revolucije

Revolucionari
Zapovjednici
Porfirio Díaz
Bernardo Reyes
Felix Diaz
Victoriano Huerta
Francisco I. Madero
Pascual Orozco
Emiliano Zapata
Pancho Villa i dr.

Meksička revolucija (špa. Revolución mexicana) je izraz, kojim se opisuju politička previranja, pučevi i serija građanskih ratova u Meksiku koji su okvirno trajali od 1910. do 1920. godine.

Otpočelo je kao nastojanje meksičkih liberala na čelu s Franciscom I. Maderom, da se svrgne dugogodišnji autokratski režim predsjednika Porfirija Diaza; godine 1911. je Diaz prisiljen odstupiti, te je novi predsjednik postao Madero. Njegovo oklijevanje, da provede popularne socijalne i ekonomske reforme izazvalo je nove pobune od radikalnih revolucionara, a početkom 1913. puč u kome ga je svrgnuo i ubio general Victoriano Huerta. Njega je pak, godine 1914. uz pomoć Pancha Ville i Emiliana Zapate svrgnuo Venustiano Carranza; odmah potom su se Villa i Zapata sukobili s Carranzom, koji ih postepeno uspio vojnički poraziti i prikupiti dovoljno političke podrške, da početkom 1917. ishodi donošenje novog ustava s brojnim reformama, koje su uključivale podjelu zemlje siromašnim seljacima i sekularizaciju države.

Taj se događaj ponekad navodi kao kraj revolucije, iako su se oružani sukobi nastavili još tri godine, a sam Carranza 1920. bio svrgnut u puču, koji je izveo njegov dotadašnji pristaša Alvaro Obregon. Novi režim je, međutim Ustav ostavio netaknutim i usprkos povremenim manjim ustancima i pobunama do kraja 1920.-ih, omogućio postepeno pretvaranje Meksika u jednu od politički najstabilnijih zemalja Latinske Amerike. Vrijednosti Meksičke revolucije predstavljale su političku platformu Nacionalne revolucionarne partije, danas poznate kao PRI, a koja je Meksikom formalno vladala od osnivanja 1929. do 2000. godine.