Nevladina udruga: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Uklanjanje izmjene 4217493 što ju je unio/unijela 93.143.167.53 (Razgovor sa suradnikom:93.143.167.53) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Nevladina udruga''' ili '''nevladina organizacija (NVO)''' označava |
'''Nevladina udruga''' ili '''nevladina organizacija (NVO)''' označava neprofitnu i od javnih tijela neovisnu organizaciju, koja djeluje bez sudjelovanja vlasti. |
||
[[Globalizacija]] tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] potaknula je važnost nevladinih organizacija. Mnogi problemi ne mogu biti riješeni u samo jednoj državi. [[Ugovor|Međunarodni ugovori]] kao što je [[Svjetska trgovinska organizacija]] percipiraju da previše štite interese multinacionalnih kompanija. |
[[Globalizacija]] tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] potaknula je važnost nevladinih organizacija. Mnogi problemi ne mogu biti riješeni u samo jednoj državi. [[Ugovor|Međunarodni ugovori]] kao što je [[Svjetska trgovinska organizacija]] percipiraju da previše štite interese multinacionalnih kompanija. |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
Veće NVO ponekad imaju godišnji proračun od nekoliko milijuna [[Euro|eura]]. Proračun [[Human Rights Watch]]a godine [[2003.]] obuhvaćao je približno 21,7 milijuna [[USD]]. Glavni izvori prihoda, osim doprinosa od članova i donacija su i državne dotacije.<ref>[http://books.google.de/books?id=U6w71m7kJQ4C&pg=PA44&lpg=PA44&dq=Finanzierung+Nichtregierungsorganisation+staatl&source=web&ots=goiY1eH5T9&sig=-6o_Hrq3haKO6xXxouSVlsV0AKI&hl=de&ei=RB2bSaacG8ml-gaM5s2ICQ&sa=X&oi=book_result&resnum=7&ct=result "Nichtregierungsorganisationen(ngos)"] {{de icon}}</ref> |
Veće NVO ponekad imaju godišnji proračun od nekoliko milijuna [[Euro|eura]]. Proračun [[Human Rights Watch]]a godine [[2003.]] obuhvaćao je približno 21,7 milijuna [[USD]]. Glavni izvori prihoda, osim doprinosa od članova i donacija su i državne dotacije.<ref>[http://books.google.de/books?id=U6w71m7kJQ4C&pg=PA44&lpg=PA44&dq=Finanzierung+Nichtregierungsorganisation+staatl&source=web&ots=goiY1eH5T9&sig=-6o_Hrq3haKO6xXxouSVlsV0AKI&hl=de&ei=RB2bSaacG8ml-gaM5s2ICQ&sa=X&oi=book_result&resnum=7&ct=result "Nichtregierungsorganisationen(ngos)"] {{de icon}}</ref> |
||
Pojam "Nevladina organizacija" sugerira ne-sudjelovanje vlasti. Međutim, mnoge nevladine organizacije u velikoj mjeri financiraju upravo neke vlade, da služe njihovim [[interes]]ima |
Pojam "Nevladina organizacija" sugerira ne-sudjelovanje vlasti. Međutim, mnoge nevladine organizacije u velikoj mjeri financiraju upravo neke vlade, da služe njihovim [[interes]]ima. Primjerice, 162 milijuna dolara budžeta organizacije [[Oxfam]] snosi vlada [[Velika Britanija|Velike Britanija]] i [[Europska unija|Europske unije]]. |
||
Nadalje, nevladine organizacije neformalno utječu na politiku i javno mnjenje u drugim zemljama. Primjerice, [[Rusija|Ruska]] vlada je optuživala vladu [[SAD]] za veliku novčanu potporu putem NVO [[Ukrajina|ukrajinskoj]] [[Narančasta revolucija|Narančastoj revoluciji]] i [[Gruzija|Gruziji]]. |
Nadalje, nevladine organizacije neformalno utječu na politiku i javno mnjenje u drugim zemljama. Primjerice, [[Rusija|Ruska]] vlada je optuživala vladu [[SAD]] za veliku novčanu potporu putem NVO [[Ukrajina|ukrajinskoj]] [[Narančasta revolucija|Narančastoj revoluciji]] i [[Gruzija|Gruziji]]. |
||
Inačica od 29. studenoga 2013. u 20:26
Nevladina udruga ili nevladina organizacija (NVO) označava neprofitnu i od javnih tijela neovisnu organizaciju, koja djeluje bez sudjelovanja vlasti.
Globalizacija tijekom 20. stoljeća potaknula je važnost nevladinih organizacija. Mnogi problemi ne mogu biti riješeni u samo jednoj državi. Međunarodni ugovori kao što je Svjetska trgovinska organizacija percipiraju da previše štite interese multinacionalnih kompanija.
Financiranje
Veće NVO ponekad imaju godišnji proračun od nekoliko milijuna eura. Proračun Human Rights Watcha godine 2003. obuhvaćao je približno 21,7 milijuna USD. Glavni izvori prihoda, osim doprinosa od članova i donacija su i državne dotacije.[1]
Pojam "Nevladina organizacija" sugerira ne-sudjelovanje vlasti. Međutim, mnoge nevladine organizacije u velikoj mjeri financiraju upravo neke vlade, da služe njihovim interesima. Primjerice, 162 milijuna dolara budžeta organizacije Oxfam snosi vlada Velike Britanija i Europske unije.
Nadalje, nevladine organizacije neformalno utječu na politiku i javno mnjenje u drugim zemljama. Primjerice, Ruska vlada je optuživala vladu SAD za veliku novčanu potporu putem NVO ukrajinskoj Narančastoj revoluciji i Gruziji.
Kritika nekih nevladinih organizacija
Neka nevladine organizacije koje financiraju strane vlade, mogu se smatrati kao ekspoziture obavještajnih službi vlada koje ih financiraju. Služe za destabilizaciju država, a koriste se među ostalim perfidnim metodama blaćenja vlasti, koristeći medije.[2]
Vrste
Za razne oblike nevladinih organizacija postoje djelomično stručni nazivi:
- "Nevladina" organizacija pod direktnom upravom vlade ili obavještajne tajne službe:
(engl. government-organized Non-Government Organisation; GONGO ili engl. Governmentally Regulated and Initiated NGO; GRINGO) za širenje svoga utjecaja u drugim državama.
(International Non governmental organisation; INGO), primjerice Amnesty International
- Poslovno usmjerene nevladine organizacije (International Business oriented NGO); 'Bingo'), primjerice, grupa za lobiranje "World Business Council for Sustainable Development (WBCSD)"
- Nevladine organizacije za zaštitu okoliša environmental Non Governmental Organisation; ENGO) npr. Greenpeace.
- Kvazi autonomna nevladina organizacija (quasi-autonomous non-governmental organisation; 'QUANGO), primjerice ISO.
- Donatorsko orijentirana nevladina organizacija Donor-Organized non-governmental organisation; DONGO), primjerice UNICEF.
Izvori
Vanjske poveznice
- International Interest (engl.)
- World bank and NGO (engl.)