Natrijev hidrogenkarbonat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. prosinca 2013. u 17:16

Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO₃, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize.
Najvažnije soli ugljične kiseline su natrijev hidrogenkarbonat i natrijev karbonat. Te soli su od izuzetne važnosti u industrijskoj primjeni.
U kućanstvima je poznat pod nazivom soda bikarbona, dok mu je ime po IUPAC-u natrijev hidrogenkarbonat.
Zagrijavanjem se ne tali, već raspada na natrijev karbonat (Na₂CO₃), ugljikov(IV) oksid (CO₂) i vodu (H₂O).
Topljivost mu je 9.6 g u 100 mL H₂O (20 °C).
U prirodi se javlja kao mineral "trona" (Na₂CO₃NaHCO₃₂ x H₂O.

Dobivanje

Industrijski se dobiva Solvayevim postupkom, gdje prvo nastane bikarbonat koji se potom peče dok ne prijeđe u karbonat.
Osim po Solvayevu postupku natrijev hidrogenkarbonat se dobiva i uvođenjem ugljikovog(IV) oksida u vodenu otopinu natrijevog karbonata:

NaCO₃ + CO₂ + H₂O --> 2NaHCO₃

Uporaba

Koristi se u pekarstvu kao osnovni sastojak u proizvodnji raznih praškova za dizanje tijesta, prašaka za pecivo i pečenje, u kozmetici, u proizvodnji pjenušavih pića, u proizvodnji umjetnih mineralnih voda (soda voda), u proizvodnji tekstila, papira, keramike, kao punilo vatrogasnih aparata, itd.
Zbog svoje slabe lužnatosti u medicini se koristi kao neutralizirator suviška želučanih kiselina (ponajviše HCl), te za neutraliziranje kiselina, u raznim kemijskim procesima.^[1]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Natrijev hidrogenkarbonat

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1

Nedovršeni članak Natrijev hidrogenkarbonat koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Hrvatska_enciklopedija-1] Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:SodiumBicarbonate.png|mini|desno|200px|Strukturna formula NaHCO<sub>3</sub>]]
-'''Natrijev hidrogenkarbonat''' (NaHCO<sub>3</sub>) je natrijeva sol [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]]. U kućanstvima je poznat pod nazivom soda bikarbona.
+'''Natrijev hidrogenkarbonat''' (NaHCO<sub>3</sub>, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog [[Hidroliza|hidrolize]].<br />
+Najvažnije soli [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]] su natrijev hidrogenkarbonat i natrijev karbonat. Te soli su od izuzetne važnosti u industrijskoj primjeni.<br />
+U kućanstvima je poznat pod nazivom soda bikarbona, dok mu je ime po IUPAC-u natrijev hidrogenkarbonat.<br />
-== Svojstva ==
-Natrijev hidrogenkarbonat je bijeli kristalni prah koji se slabo otapa u vodi dajući slabu lužnatu otopinu. Zagrijavanjem se raspada na [[natrijev karbonat]], vodu i ugljikov(IV) oksid.
+Zagrijavanjem se ne tali, već raspada na [[natrijev karbonat]] (Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>), ugljikov(IV) oksid (CO<sub>2</sub>) i vodu (H<sub>2</sub>O).<br />
+Topljivost mu je 9.6 g u 100 mL H<sub>2</sub>O (20 °C).<br />
+U prirodi se javlja kao mineral "trona" (Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>NaHCO<sub>32</sub> x H<sub>2</sub>O.
 == Dobivanje ==
-Osim [[Solvayev postupak|Solvayevim postupkom]], natrijev hidrogenkarbonat se dobiva i uvođenjem [[ugljikov(IV) oksid|ugljikovog(IV) oksida]] u vodenu otopinu natrijevog karbonata.
+Industrijski se dobiva [[Solvayev postupak|Solvayevim postupkom]], gdje prvo nastane bikarbonat koji se potom peče dok ne prijeđe u karbonat.<br />
+Osim po Solvayevu postupku natrijev hidrogenkarbonat se dobiva i uvođenjem [[ugljikov(IV) oksid|ugljikovog(IV) oksida]] u vodenu otopinu natrijevog karbonata:
+NaCO<sub>3</sub> + CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O --> 2NaHCO<sub>3</sub>
 == Uporaba ==
-Rabi se u proizvodnji: praška za pecivo, pjenušavih pića, u kozmetici, za sanaciju žgaravice, itd.
+Koristi se u pekarstvu kao osnovni sastojak u proizvodnji raznih praškova za dizanje tijesta, prašaka za pecivo i pečenje, u kozmetici, u proizvodnji pjenušavih pića, u proizvodnji umjetnih mineralnih voda (soda voda), u proizvodnji tekstila, papira, keramike, kao punilo vatrogasnih aparata, itd.<br />
+Zbog svoje slabe lužnatosti u medicini se koristi kao neutralizirator suviška želučanih kiselina (ponajviše HCl), te za neutraliziranje kiselina, u raznim kemijskim procesima.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1</ref>
 {{Commonscat|Sodium bicarbonate}}
+==Izvori==
+{{izvori}}
 {{Mrva-kem}}
-[[Kategorija:Soli]]
+[[Kategorija:Kemija]]
 [[Kategorija:Kemijski spojevi]]