Ivanovci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 10: Redak 10:


[[Datoteka:SiegeOfAcre1291.jpg|mini|200px|Bitka za [[Acre (grad)|Acre]] 1291.]]
[[Datoteka:SiegeOfAcre1291.jpg|mini|200px|Bitka za [[Acre (grad)|Acre]] 1291.]]
Puni naziv današnjih ivanovaca glasi "[[Suvereni malteški vojni red|Suvereni vojnički i bolnički red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte]]" ([[talijanski jezik|tal.]] ''Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta''). U praksi se često koriste kraći službeni nazivi kao spomenuti „Suvereni malteški vojnički red“, ili još kraće „Malteški red“ (tal. ''Ordine di Malta''). Njihovo je sjedište danas u [[Rim]]u, gdje Red posjeduje dvije eksteritorijalne zgrade (koje su izvan jurisdikcije [[Italija|Republike Italije]]).
Puni naziv današnjih ivanovaca glasi "[[Suvereni malteški vojni red|Suvereni vojnički i bolnički red sv. Ivana od Jeruzalema,]] ([[talijanski jezik|tal.]] ''Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta''). U praksi se često koriste kraći službeni nazivi kao spomenuti „Suvereni malteški vojnički red“, ili još kraće „Malteški red“ (tal. ''Ordine di Malta''). Njihovo je sjedište danas u [[Rim]]u, gdje Red posjeduje dvije eksteritorijalne zgrade (koje su izvan jurisdikcije [[Italija|Republike Italije]]).


U svijetu danas imaju status suverenog viteškog reda, što znači da imaju atribute države. Stalni su promatrač pri [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] i mnogim drugim međunarodnim institucijama, a također imaju uspostavljene diplomatske odnose i sa Hrvatskom.
U svijetu danas imaju status suverenog viteškog reda, što znači da imaju atribute države. Stalni su promatrač pri [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] i mnogim drugim međunarodnim institucijama, a također imaju uspostavljene diplomatske odnose i sa Hrvatskom.

Inačica od 2. prosinca 2013. u 21:41

Ovo je glavno značenje pojma Ivanovci. Za druga značenja pogledajte Ivanovci (razdvojba).
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte
Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte

Ivanovci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci) danas, Malteški Red rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu, a osnovao ga je blaženi Gerard.

Glavna svrha mu je bila pomagati bolesnima. Ime je dobio po prvom samostanu u Jeruzalemu kraj crkve sv. Ivana Krstitelja. Odjeća im je bila redovnička halja ili oklop, a preko toga su nosili crni plašt s bijelim križem na leđima. Iako su većina članova ovog reda bili redovnici, koji su polagali tri tradicionalna redovnička zavjeta: siromaštvo, poslušnost, čistoću u Redu su postojale tri vrste članova:

  • oružani borci
  • bolničari
  • svećenici.
Bitka za Acre 1291.

Puni naziv današnjih ivanovaca glasi "Suvereni vojnički i bolnički red sv. Ivana od Jeruzalema, (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta). U praksi se često koriste kraći službeni nazivi kao spomenuti „Suvereni malteški vojnički red“, ili još kraće „Malteški red“ (tal. Ordine di Malta). Njihovo je sjedište danas u Rimu, gdje Red posjeduje dvije eksteritorijalne zgrade (koje su izvan jurisdikcije Republike Italije).

U svijetu danas imaju status suverenog viteškog reda, što znači da imaju atribute države. Stalni su promatrač pri Ujedinjenim narodima i mnogim drugim međunarodnim institucijama, a također imaju uspostavljene diplomatske odnose i sa Hrvatskom.

Red se i danas prije svega bavi medicinskom i socijalnom pomoći te humanitarnim intervencijama.

Povijest

Red je dobio 1113. godine odobrenje pape Paskala II., a ubrzo se uključio u vojne aktivnosti, gdje je pomagao braniti kršćanske hodočasnike u Svetu zemlju. Nakon križarskih ratova, red je dobio u posjed otok Rod, gdje je osnovao neovisnu državu, a kasnije su ga morali napustiti, te su dobili Maltu. Nakon niza spletaka kojima im se oduzimala moć, vitezovi su 1834. uspostavili svoj stožer u Rimu. Iako je tjekom povijesti provedeno niz reformi ovog reda duhovna veza sa papom koji imenuje velikog magistra (ili Velikog meštra; lat. magister, „učitelj“) ostala je neraskidiva.

Ivanovci u Hrvatskoj

Ivanovci u Hrvatsku stižu na poziv bana Borića. Već u XII. stoljeću su ivanovci imali ogromne posjede na Ivanščici s utvrđenim gradom Belom. Ivanovci su u Hrvatskoj svoje posjede stekli isključivo kraljevskim darovanjem i kasnijim preuzimanjem templarskih posjeda nakon ukinuća Templarskog reda 1312. od strane avinjonskog pape Klementa V. U posjedu Ivanovaca se između ostalog spominje Marča kod Kloštar Ivanića, Glogovnica, Tkalec, sv. Juraj od Planine (monasterium s. Georgii de Planina)[1] kod Kašine i Čiče ispod Save.Takoder se navode posjedi u zapadnoj Slavoniji na obroncima Psunja. Točnom lokacijom se smatra područje današnjeg grada Pakraca u kojemu jei bila i kovnica novca. Ivanovci su stolovali u pakračkoj utvrdi. U Hrvatskoj su djelovali do 17. stoljeća [2].

U Hrvata se ivanovci javljaju i u Bačkoj. Imali su samostan i crkvu u Baču. Njihov samostan su naslijedili franjevci [2].

Izvori

  1. Klaić, Vjekoslav: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.
  2. a b Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke

Vidi još

Vanjske poveznice


Predložak:Link FA