Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 44: Redak 44:


Referendumu je pristupilo 1.436.835 građana, odnosno 37,90 % birača registriranih za izlazak na referendum.<ref>[http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/r_00_0000_000.html?t=1385985395019 Rezultati referenduma 1. prosinca 2013., pristupljeno 2. prosinca 2013]</ref>
Referendumu je pristupilo 1.436.835 građana, odnosno 37,90 % birača registriranih za izlazak na referendum.<ref>[http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/r_00_0000_000.html?t=1385985395019 Rezultati referenduma 1. prosinca 2013., pristupljeno 2. prosinca 2013]</ref>

{| width=100%
| bgcolor=#75B040 width=65.87%|<center>'''65,87 %'''
| bgcolor=#f66 width=33.51%|<center><font color=white>'''33,51 %'''</font>
| <tr>
| <center><font color=#75B040>'''Za'''</font>
| <center><font color=#0000>'''Protiv'''</font>
|}



{| class="wikitable sortable"
{| class="wikitable sortable"
Redak 322: Redak 313:
| colspan=10|Izvor: Državno izborno povjerenstvo
| colspan=10|Izvor: Državno izborno povjerenstvo
|-
|-
|}

{| width=100%
| bgcolor=#75B040 width=65.87%|<center>'''65,87 %'''
| bgcolor=#f66 width=33.51%|<center><font color=white>'''33,51 %'''</font>
| <tr>
| <center><font color=#75B040>'''Za'''</font>
| <center><font color=#0000>'''Protiv'''</font>
|}
|}



Inačica od 14. prosinca 2013. u 15:44

Rezultati referenduma po županijama
Rezultati referenduma po općinama
Rezultati referenduma u Zagrebu po glasačkim mjestima
Promidžbeni plakat opcije ZA

Referendum o ustavnoj definiciji braka održan je u Hrvatskoj 1. prosinca 2013., a na njemu su se državljani RH izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca.

Skoro dvotrećinska većina izašlih birača podržala je referendumsko pitanje, te time unijela u Hrvatski Ustav definiciju "Brak je životna zajednica žene i muškarca". Izlaznost je bila 37,90%.[1]

To je treći referendum u samostalnoj Hrvatskoj, nakon referenduma o hrvatskoj samostalnosti 1991. i referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, a prvi koji se raspisuje na temelju prikupljenih potpisa državljana.

Do referenduma je došlo jer je građanska inicijativa U ime obitelji dana 14. lipnja 2013. predala Hrvatskom saboru 749.316 potpisa građana.[2] Hrvatski sabor je izglasovao raspisivanje referenduma o definiciji braka 8. studenoga 2013.[3]

Ustavnost referenduma

Službena identifikacija promatrača na referendumu

Potvrda Hrvatskoga sabora

Hrvatski je Sabor donio 8. studenoga 2013. Odluku o raspisivanju državnog referenduma,[4] te je glasovanjem donio odluku kojom se odbija prijedlog Ustavnog suda da Hrvatski sabor postupi po članku 95. Ustavnog zakona i podnese zahtjev Ustavnom sudu u vezi dva pitanja: je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje državnog referenduma. Time je Hrvatski sabor izrazio svoju pravnu volju da sadržaj referendumskog pitanja o definiciji braka smatra suglasnim s Ustavom i da potvrđuje kako su ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma o tom pitanju.[5]

Potvrda Ustavnog suda RH

Ustavni sud Republike Hrvatske u svojemu priopćenju je naglasio: Danas je u svim relevantnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima još uvijek općeprihvaćeno da brak i obiteljski život nisu niti istoznačnice niti su istovjetni pravni instituti. Dostatno je podsjetiti samo na dva za Republiku Hrvatsku pravno obvezujuća i izravno primjenjiva dokumenta o ljudskim pravima:

  • Članak 12. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Pravo na sklapanje braka U dobi kad postanu sposobni za brak, muškarac i žena imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj, u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava.

Pravo na sklapanje braka i pravo na osnivanje obitelji Jamči se pravo na sklapanje braka i pravo na osnivanje obitelji u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarenje tih prava.[6]

Nadalje i hrvatsko je zakonodavstvo usklađeno s referendumskim pitanjem, Obiteljski zakon i Zakon o istospolnim zajednicama, što se u priopćenju jasno iskazuje: Pregled domaćeg zakonodavstva pokazuje da je postojeće pravno uređenje braka kao životne zajednice žene i muškarca, uz istodobno pravno priznavanje, s odgovarajućim pravnim učincima, istospolnih zajednica, u okvirima današnjih europskih pravnih standarda koji su obrazloženi u točki 6.3. ovog priopćenja.

Prva rečenica zadnje sadržajno bitne točke priopćenja glasi: S materijalno-pravnog aspekta relevantno je to da Republika Hrvatska pravno priznaje i brak, i izvanbračnu zajednicu, i istospolnu zajednicu, i da je hrvatsko pravo danas usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života.[7]

Time su se najviše skupne instance hrvatske države, Sabor i Ustavni sud jasno odredile o sukladnosti referendumskoga pitanja s hrvatskim, europskim i svjetskim pravnim normama. Time su prigovori kako se ovom promjenom Ustava ugrožavaju ili narušavaju manjinska prava jasno pokazani kao sadržajno ništavni.

Referendumsko pitanje

Referendumsko pitanje je glasilo:

Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?

Ishod referenduma

Prema službenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva državljani Republike Hrvatske glasovali su sa 65,87 % za i 33,51 % protiv.[8]

Referendumu je pristupilo 1.436.835 građana, odnosno 37,90 % birača registriranih za izlazak na referendum.[9]

Županija Broj birača Odaziv % Za % Protiv % Nevažeći %
Bjelovarsko-bilogorska županija 101.963 32.102 31,48 % 22.539 70,21 % 9.377 29,21 % 183 0,57 %
Brodsko-posavska županija 141.318 46.880 33,17 % 37.409 79,80 % 9.183 19,59 % 274 0,58%
Dubrovačko-neretvanska županija 108.560 44.461 40,96% 34.286 77,11% 9.860 22,18% 309 0,70%
Istarska županija 188.845 59.483 31,50 % 24.427 41,07% 34.634 58,23% 402 0,68%
Karlovačka županija 117.383 41.658 35,49% 28.633 68,73% 12.733 30,57% 286 0,69%
Koprivničko-križevačka županija 95.272 30.944 32,48% 21.232 68,61% 9.552 30,87% 160 0,52%
Krapinsko-zagorska županija 109.529 33.129 30,25% 23.754 71,70% 9.147 27,61% 225 0,68%
Ličko-senjska županija 47.645 12.005 25,20% 9.544 79,50% 2.379 19,82% 82 0,68%
Međimurska županija 95.996 29.657 30,89% 16.138 54,42% 13.329 44,94% 184 0,62%
Osječko-baranjska županija 263.073 89.991 34,21% 64.078 71,20% 25.437 28,27% 440 0,49%
Požeško-slavonska županija 68.364 23.879 34,93% 18.828 78,85% 4.886 20,46% 165 0,69%
Primorsko-goranska županija 268.981 95.735 35,59% 44.178 46,15% 51.028 53,30% 502 0,52%
Sisačko-moslavačka županija 155.929 46.749 29,98% 32.046 68,55% 14.413 30,83% 282 0,60%
Splitsko-dalmatinska županija 405.274 176.712 43,60% 137.281 77,69% 38.343 21,70% 1.015 0,57%
Šibensko-kninska županija 106.405 35.360 33,23% 26.216 74,14% 8.915 25,21% 219 0,62%
Varaždinska županija 146.011 50.226 34,40% 30.885 61,49% 18.985 37,80% 337 0,67%
Virovitičko-podravska županija 73.296 23.337 31,84% 17.380 74,47% 5.806 24,88% 148 0,63%
Vukovarsko-srijemska županija 160.278 49.670 30,99% 40.128 80,79% 9.226 18,57% 301 0,61%
Zadarska županija 165.572 55.922 33,78% 42.342 75,72% 13.169 23,55% 408 0,73%
Zagrebačka županija 271.178 107.814 39,76% 75.274 69,82% 31.927 29,61% 564 0,52%
Grad Zagreb 686.646 337.639 49,17% 188.757 55,90% 146.859 43,50% 1.661 0,49%
Inozemstvo 13.482 13.482 100,00% 11.078 82,17% 2.346 17,40% 49 0,36%
UKUPNO 3.791.000 1.436.835 37,90% 946.433 65,87% 481.534 33,51% 8.196 0,57%
Izvor: Državno izborno povjerenstvo
65,87 %
33,51 %
Za
Protiv

Kontroverze

Hrvatski helsinški odbor je primjetio da da mediji u Hrvatskoj, vodeći kampanju „PROTIV“, nisu davali odgovarajući protuprostor javnim osobama koji bi se izjasnili „ZA“, te da su plasirajući izjave onih koji su se opredjelili „PROTIV“ širili u društvu atmosferu straha i ponižavali osobe s drugačijom opcijom. [10]

S druge strane zagovornici stava "PROTIV" navode kako je Željka Markić, kao čelna osoba kampanje "U ime obitelji" nastupila u svim relevantnim političkim emisijama u elektronskim medijima. Nasuprot tome, Ravnateljstvo HRT-a svim je zaposlenicima zabranilo isticanje osobnog stava u javnosti, čak i putem privatnih profila na društvenim mrežama, prijeteći im otkazima.

Pripadnici stava "PROTIV" ističu da je ta mjera usmerena prvenstveno protiv njihove kampanje, budući su u javnosti do tada istupili gotovo isključivo zaposlenici sa stavom "PROTIV". Izvršni odbor ogranka Hrvatskog novinarskog društva je osudio takvu odluku Ravnateljstva HRT-a kao "kršenje temeljnih ljudskih prava o slobodi govora".[11] Kampanja "Građani glasaju PROTIV" također je prozvala HRT zbog neuravnoteženog pristupa predreferendumskoj kampanji. Prema njihovim navodima, HRT je zabranio emitiranje emisije sa gay gostima,[12] te nije osigurao jednaku zastupljenost stavova obaju strana u religijskom programu, koji otvoreno i u potpunosti propagira stavove "ZA". [13]

Vlada RH je snimila spot „PROTIV“, ali je odustala od njegovog emitiranja uz objašnjenje kako Vlada nije strana u referendumu, niti ga je svojom politikom isprovocirala, niti je razmišljala o legalizaciji istospolnih brakova.[14] Novi list navodi da za snimanje članova Vlade u kampanji "PROTIV" nisu trošena sredstva državnog proračuna.[15] Hrvatski helsinški odbor je primijetio da se konzervativni svjetonazor i konzervativne političke opcije u Hrvatskoj idejno stigmatiziraju i kriminaliziraju do mjere da se počinje javljati strah od otvorenog i slobodnog iznošenja vlastitih stavova.[16]

Izvori

  1. Rezultati referenduma, pristupljeno 6. prosinca 2013.
  2. Leko primio potpise, vecernji.hr, Preuzeto 11. studenoga 2013.
  3. Sabor odlučio: Na referendum o definiciji braka idemo 1. prosinca!, dnevnik.hr, Preuzeto 11. studenoga 2013.
  4. Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka, Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 1, točka 1.
  5. Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka, Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 2., točka 4.
  6. Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka, Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 3., točka 6.
  7. Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka, Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 11., točka 12.
  8. Rezultati referenduma 1. prosinca 2013.
  9. Rezultati referenduma 1. prosinca 2013., pristupljeno 2. prosinca 2013
  10. HHO o referendumu, www.hho.hr pristupljeno 5. prosinca 2013.
  11. Zabrana iznošenja stava o referendumu, www.index.hr pristupljeno 7. prosinca 2013.
  12. Zabrana emitiranja emisije sa gay gostima, www.index.hr pristupljeno 7. prosinca 2013.
  13. Pristranost religijskog programa, www.index.hr pristupljeno 7. prosinca 2013.
  14. HHO o referendumu, www.hho.hr pristupljeno 5. prosinca 2013.
  15. Vlada stopirala video spot, www.novilist.hr pristupljeno 7. prosinca 2013.
  16. HHO o referendumu, www.hho.hr pristupljeno 5. prosinca 2013.