Razlika između inačica stranice »Hrvatska glazba«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisana 4 bajta ,  prije 6 godina
m
O povijesti hrvatske glazbe od [[11. stoljeće|11.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] svjedoče zapisi u [[kronika]]ma, [[darovnica]]ma i [[rukopis]]nim knjigama<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23186& Hrvatska srednjovjekovna glazba]</ref>. Pisani spomenici ([[sekvencijar]]i, [[evanđelistar]]i, [[sakrament]]i, [[misal]]i, [[lekcionar]]i, [[antifonarij]]i) svjedoće o glazbi kao sastavnici [[Crkva|crkvenih]] obreda.
 
Prva osoba koju bilježi povijest hrvatske glazbe bio je [[zagreb]]ački [[biskup]] ''[[Augustin Kažotić]]'' ([[1260.]]-[[1323.]]), koji je organizirao crkveno pjevanje, oblikovao višestoljetni [[zagrebački obred]] (ukinut [[1788.]]) i najvjerojatnije stvorio bar tri crkvena napjeva.
 
U dijelu Hrvatske ([[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] s otocima, [[Lika]], sjeverna i srednja [[Dalmacija]]) postojala je posebna redakcija glazbe za obrede na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]], ''[[Glagoljica|glagoljaško]] pjevanje''<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23187& Gorana Doliner, ''Glagoljaško pjevanje'']</ref>. Premda notni dokumenti nisu nikada pronađeni, smatra se da je postojalo još u [[9. stoljeće|9. st.]], a na temelju još uvijek žive tradicije suvremena su istraživanja pokazala da su napjevi oblikovani od elemenata [[Gregorijanski korali|gregorijanskoga korala]], [[bizant]]skih [[Liturgija|liturgijskih]] napjeva i elemenata pučkog pjevanja. Vrste napjeva istovjetne su onima na [[Latinski|latinskom jeziku]] (misni dijelovi, [[Himna|himne]], sekvence), izvođeni su bez upotrebe [[glazbala]], pretežno su silabični, jednostavne ritmike i u pravilu jednoglasni, premda ima i onih u višeglasju heterofonog tipa.

Navigacijski izbornik