Istočno Sarajevo: razlika između inačica
5 gradova u RS + 3 grada u FBiH = 8 gradova u BiH |
|||
| Redak 134: | Redak 134: | ||
}} |
}} |
||
'''Istočno Sarajevo''' je jedan od |
'''Istočno Sarajevo''' je jedan od osam [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|službenih gradova]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao '''Srpsko Sarajevo''', ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavanim i diskriminatorskim prema [[Bošnjaci]]ma, [[Hrvati]]ma i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo je nastalo tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] od općina i područja u okolini [[Sarajevo|Sarajeva]], koje su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripale [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. |
||
Inačica od 4. siječnja 2014. u 15:23
| Istočno Sarajevo | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Entitet | Republika Srpska | ||
| Općine | Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac, Istočni Stari Grad i Trnovo | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 1.342 km² | ||
| Stanovništvo (1991.) | |||
| - Grad | 71.210 | ||
| - Gustoća | 53 stan. na km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC) | ||
| Pozivni broj | (+387) 57 | ||
| Službena stranica www.gradisarajevo.net | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Istočnog Sarajeva | |||
Istočno Sarajevo je jedan od osam službenih gradova u Bosni i Hercegovini. Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavanim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo je nastalo tijekom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su prema Daytonskom sporazumu pripale Republici Srpskoj.
Zemljopis
Istočno Sarajevo se nalazi u zemljopisnom središtu Bosne i Hercegovine, a na njegovom teritoriju se nalaze planine koje dosežu i 2000 metara visine, kao Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treskavica i Trebević.
Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462 m nadomorske visine i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice.[1]
Administrativna podjela
Županijska uprava
Stanovništvo
Po neformalnom popisu stanovnistva izvršenom u prosincu 2006. godine Istočno Sarajevo zajedno sa Gradom Sarajevo broji 895.000 stanovnika što ujedno ovo područje Bosne i Hercegovine čini najnaseljenijim područjem i ujedno najvećim gradom države. Sarajevo je od Banje Luke veće 4,7 puta a od Zenice 8 puta.
Povijest
U razdoblju građanskog rata , od 1992. do 1995. godine , Pale su bile privremena prijestolnica Republike Srpske . Tu su se nalazile političke i pravne institucije : Vlada i njeni organi , Skupština Republike Srpske i dr. . U isto vrijeme tu su se nalazile novinska agencija SRNA , Televizijski studio KANAL S , novine " Javnost " i " Ognjišta " .
Prva civilna vlast na teritoriji Istočnog Sarajeva formirana je na skupštinskoj sjednici , u zgradi Mjesne zajednice Lukavica , krajem ljeta 1992. godine . U organizaciji Povjereništva Srpske općine Novo Sarajevo , na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva Republike Srpske dr. Dragan Đokanović , održana je Skupština Općine Srpsko Novo Sarajevo koju su činili odbornici srpske nacionalnosti Skupštine , predratne sarajevske općine , Novo Sarajevo . Pozvani vijećnici , izabrani su na višečlanačkim izborima 1990. godine , odabrali su ih općinski Izvršni odbor , a prvi predsjednik Izvršnog odbora postao je Branko Radan .
Građanski rat u Bosni i Heregovini završen je potpisivanjem Daytonskog sporazuma , 14. prosinca 1995. godine , kada je iscrpljenim akterima sukoba konačno data mogućnost da svoje međusobne nesuglasice rješavaju demokratskim putem
