Endokrine žlijezde: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 19. siječnja 2014. u 02:04

Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim lučenjem. One proizvode hormone koji se oslobađaju u krv ili limfni sustav pa mogu djelovati daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja metabolizma stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. hipofizarni se hormon TSH veže isključivo na receptore prisutne na stanicama štitne žlijezde i djeluje samo na njih.

Po svoj kemijskoj prirodi hormoni se dijele na dvije skupine: steroidni (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i peptidni hormoni (kao inzulin ili hipofizarni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni hidrofobni, sposobni su stoga prolaziti kroz staničnu membranu i vezati se na receptore unutar citoplazme. Peptidni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj staničnoj membrani na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili transdukcija signala.

Za razliku od egzokrinih žlijezda, epitel endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u stanične skupine okružene razvijenim sustavom kapilara.

Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:

jednostanične žlijezde - koje čine tzv. difuzni endokrini sustav

višestanične žlijezde - koje se dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.

Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je štitna žlijezda, čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva koloid. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze kapilare. Primjer ovakvih žlijezda su Langerhansovi otočići u gušterači.

Endokrine žlijezde

Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. **1. Epifiza 2. Hipofiza 3. Štitna žlijezda 4. Prsna žlijezda 5. Nadbubrežna žlijezda 6. Gušterača 7. Jajnik 8. Testis**

Hipotalamus

Hipofiza
- Adenohipofiza (prednji režanj)
- Pars intermedia (srednji režanj)
- Neurohipofiza (stražnji režanj):

Epifiza (Pinealna žlijezda)

Štitna žlijezda

Doštitne žlijezde

Gušterača (endokrini dio gušterače):

Nadbubrežna žlijezda
- Srž nadbubrežne žlijezde
- Kora nadbubrežne žlijezde

Spolne žlijezde
- Jajnici
- Sjemenici

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 Endokrine žlijezde su [[endokrine žlijezde|žlijezde s unutarnjim lučenjem]]. One proizvode [[hormon]]e koji se oslobađaju u [[krv]] ili [[limfni sustav]] pa mogu djelovati daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja [[Metabolizam|metabolizma]] stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. [[hipofiza]]rni se hormon [[TSH]] veže isključivo na receptore prisutne na stanicama [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]] i djeluje samo na njih.
-Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]].
+Po svoj kemijskoj prirodi hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]].
-Za razliku od [[Egzokrine žlijezde|egzokrinih žlijezda]],[[Epitelno tkivo| epitel]] endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom [[kapilara]].
+Za razliku od [[Egzokrine žlijezde|egzokrinih žlijezda]],[[Epitelno tkivo| epitel]] endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u stanične skupine okružene razvijenim sustavom [[kapilara]].
 Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:
 * '''jednostanične žlijezde''' - koje čine tzv. [[difuzni endokrini sustav]]
-* '''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
+* '''višestanične žlijezde''' - koje se dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
 Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].