Labudovi: razlika između inačica

Labudovi
	Cygnus olor
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Anseriformes;
Porodica:	Anatidae;
Potporodica:	Anserinae;
Rod:	Cygnus;
Rodovi / Vrste
	Cygnus Bechstein 1803. Cygnus cygnus Cygnus buccinator Cygnus columbianus Cygnus bewickii Cygnus atratus Cygnus atratus sumnerensis Cygnus melancoryphus Cygnus olor Cygnus sumnerensis
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 28. siječnja 2014. u 23:18

Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica. Unutar reda patkarica, labudovi su dio potporodice gušćarica. Rod Olor, koji više nije priznat nekada je činio s rodom cygnus tribus u porodici pataka. Vrsta Olor cygnus danas se naziva Cygnus cygnus (Linnaeus, 1758), a Olor buccinator - Cygnus buccinator Richardson, 1832

Perje labudova je ili potpuno bijelo, ili je mješavina crnog i bijelog, pri čemu bijela varijanta može ponekad imati crne vrškove krila. Crni labudovi su jedina crna vrsta labudova. Imaju bijele vrškove krila i izraženo crveno obojene kljunove. Mužjaci i ženke su uvijek vrlo slični, bez spolnog dimorfizma.

Labudovi se od gusaka u užem smislu razlikuju još dužim vratom koji im omogućuje pretraživanje dna dubljih voda, i veličinom tijela koje ih čini najvećim vodenim pticama. Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Suprotno krilima, noge su im relativno kratke, tako labudovi na tlu djeluju prilično nespretno. No zato imaju vrlo snažne letne mišiće pa mogu preletjeti i više od tisuću kilometara do svojih gnjezdišta na sjeveru.

Oba roditelja zajedno brinu o mladuncima. Ostaju s njima do godine dana.

Navodi o životnom vijeku labudova su vrlo različiti. Kreću se od 19 pa do 50 godina, a dijelom i puno više od toga.

Sistematika

Labudovi u užem smislu su vrste roda Cygnus, koji se, već prema gledanju, dijele na 5 odnosno 7 vrsta. Južnoamerički Coscoroba labud (Coscoroba coscoroba) je jedina vrsta roda Coscoroba.

Vrste

Pravi labudovi (Cygnus )
- Crni labud (C. atratus)
- Crnovrati labud (C. melanocoryphus)
- Grbavi ili crvenokljuni labud (C. olor)
- Crnokljuni labud (C. buccinator)
- Kanadski labud (C. columbianus)
- Mali labud (C. bewickii)
- Žutokljuni labud (C. cygnus)
- † Novozelandski labud (C. sumnerensis)

Coscoroba labudovi (Coscoroba)
- Koskoroba labud (C.coscoroba)

Labudovi i čovjek

Labudovi su često nadahnjivali ljudsku maštu. O tome svjedoči pojam Labuđi pjev, bajka "Ružno pače" te je po njihovom prekrasnom plesu nazvan balet Labuđe jezero. U toj bajci, kao i inače u europskoj mitologiji labud simbolizira zrelost i dovršenost, a u umjetnosti se često koristi kao alegorija za čistoću.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Labudovi
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Labudovi
	Wječnik ima rječničku natuknicu labud

@@ Redak 27: / Redak 27: @@
 }}
-'''Labudovima''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cygnus'') se naziva [[Rod (taksonomija)|rod]] [[ptice|ptica]] iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[patkarice|patkarica]]. Unutar reda patkarica, labudovi su dio [[potporodica|potporodice]] [[gušćarice|gušćarica]]. Rod Olor, koji više nije priznat nekada je činio sa rodom cygnus tribus u porodici pataka. Vrsta Olor cygnus danas se naziva [[Cygnus cygnus]] <small>(Linnaeus, 1758)</small>, a Olor buccinator - [[Cygnus buccinator]] <small>Richardson, 1832</small>
+'''Labudovima''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cygnus'') se naziva [[Rod (taksonomija)|rod]] [[ptice|ptica]] iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[patkarice|patkarica]]. Unutar reda patkarica, labudovi su dio [[potporodica|potporodice]] [[gušćarice|gušćarica]]. Rod Olor, koji više nije priznat nekada je činio s rodom cygnus tribus u porodici pataka. Vrsta Olor cygnus danas se naziva [[Cygnus cygnus]] <small>(Linnaeus, 1758)</small>, a Olor buccinator - [[Cygnus buccinator]] <small>Richardson, 1832</small>
 [[Pero|Perje]] labudova je ili potpuno bijelo, ili je mješavina crnog i bijelog, pri čemu bijela varijanta može ponekad imati crne vrškove [[krilo|krila]]. [[Crni labud]]ovi su jedina crna [[vrsta]] labudova. Imaju bijele vrškove krila i izraženo crveno obojene [[kljun]]ove. Mužjaci i ženke su uvijek vrlo slični, bez [[spolni dimorfizam|spolnog dimorfizma]].
-Labudovi se od gusaka u užem smislu razlikuju još dužim vratom koji im omogućuje pretraživanje dna dubljih voda, i veličinom tijela koje ih čini najvećim vodenim pticama. Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Suprotno krilima, noge su im relativno kratke, tako da labudovi na tlu djeluju prilično nespretno. No zato imaju vrlo snažne letne mišiće pa mogu preletjeti i više od tisuću kilometara do svojih gnjezdišta na sjeveru.
+Labudovi se od gusaka u užem smislu razlikuju još dužim vratom koji im omogućuje pretraživanje dna dubljih voda, i veličinom tijela koje ih čini najvećim vodenim pticama. Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Suprotno krilima, noge su im relativno kratke, tako labudovi na tlu djeluju prilično nespretno. No zato imaju vrlo snažne letne mišiće pa mogu preletjeti i više od tisuću kilometara do svojih gnjezdišta na sjeveru.
 Oba roditelja zajedno brinu o mladuncima. Ostaju s njima do godine dana.
@@ Redak 55: / Redak 55: @@
 == Labudovi i čovjek ==
-Labudovi su često nadahnjivali ljudsku maštu. O tome svjedoči pojam [[Labuđi pjev]], [[bajka]] "[[Ružno pače]]" te je po njihovom prekrasnom [[plesu]] nazvan balet [[Labuđe jezero]]. U toj bajci, kao i inače u europskoj [[mitologija|mitologiji]] labud simbolizira zrelost i dovršenost, a u [[umjetnost]]i se često koristi kao [[alegorija]] za čistoću.
+Labudovi su često nadahnjivali ljudsku maštu. O tome svjedoči pojam ''[[Labuđi pjev]]'', [[bajka]] "[[Ružno pače]]" te je po njihovom prekrasnom [[plesu]] nazvan balet [[Labuđe jezero]]. U toj bajci, kao i inače u europskoj [[mitologija|mitologiji]] labud simbolizira zrelost i dovršenost, a u [[umjetnost]]i se često koristi kao [[alegorija]] za čistoću.
 == Vanjske poveznice ==