Bosanski Šamac

Bosanski Šamac
Entitet	Republika Srpska
Sjedište	Bosanski Šamac
Načelnik	?
Površina	? km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	32.960 (1991.) ?/km²
Pošta

Bosanski Šamac (srp. Шамац) je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada entitetu Republika Srpska.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Šamac

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Šamac imala je 32.960 stanovnika, raspoređenih u 22 naselja.

Stanovništvo općine Bosanski Šamac
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	14.731 (44,69%)	14.327 (44,32%)	14.336 (45,69%)
Srbi	13.628 (41,34%)	13.328 (41,23%)	14.230 (45,35%)
Muslimani	2.233 (6,77%)	1.725 (5,33%)	2.192 (6,98%)
Jugoslaveni	1.755 (5,32%)	2.495 (7,71%)	481 (1,53%)
ostali i nepoznato	613 (1,85%)	445 (1,37%)	135 (0,43%)
ukupno	32.960	32.320	31.374

Bosanski Šamac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Bosanski Šamac
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	2.178 (34,90%)	1.697 (30,27%)	2.163 (44,35%)
Srbi	1.755 (28,12%)	1.342 (23,94%)	1.500 (30,75%)
Hrvati	827 (13,25%)	687 (12,25%)	726 (14,88%)
Jugoslaveni	1.195 (19,15%)	1.774 (31,65%)	429 (8,79%)
ostali i nepoznato	284 (4,55%)	105 (1,87%)	59 (1,20%)
ukupno	6.239	5.605	4.877

Naseljena mjesta

Batkuša, Bosanski Šamac, Brvnik, Crkvina, Donja Slatina, Donji Hasić, Gajevi, Gornja Slatina, Gornji Hasić, Grebnice (dio), Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Obudovac, Pisari, Srednja Slatina, Škarić, Tišina (dio) i Zasavica.

Uslijed rata u BiH i etničkog čišćenja, nacionalna struktura se promijenila u korist Srba.

Povijest

Bosanski Šamac je najmlađe naseljeno mjesto na području istoimene općine. Osnovan je 1863. godine. I on je dio turskih projekata povezanih s naseljavanjem muslimanskog stanovništva iz Srbije: Užica, Sokola, Šapca i Beograda, poslije poznatih zbivanja na Čukur-česmi u Beogradu 26. svibnja 1862. godine kada su Srbi krenuli na Turke. Neposredni povod za revolt Srba bilo je ubojstvo srpskog dječaka. Njega je na beogradskoj Čukur-česmi ubio turski vojnik.

U vrijeme naseljavanja muslimanskog stanovništva, Bosanski Šamac je praktično bio pust, iako su ga i prije toga austrijski izvori označavali kao turski Šamac na Savi. U njemu su se, uz samo dvije kuće pravoslavnih Srba, Todora Gavrića i Riste Kovačevića, nalazila nagonicin skela, turski han i carinarnica. Tu carinarnicu je početkom listopada 1858. godine, sa svojom družinom, zapalio Pero Jovičić Stojanac iz obližnjeg sela Brvnika, u znak odmazde što su Turci iz Gradačca zaplijenili oružje koje je iz Austrougarske, preko Slavonije, pristiglo ustanicima bune prote Stevana Avramovića iz Orašja.

Pored muslimana pristiglih iz Srbije, u Šamac su se 1863. godine doselile i tri srpske obitelji iz Tešnja: Đurići, Patkovići i Liščići, a već 1864. godine i Petar Dimitrijević iz Sjenice, porijeklom iz Velesa. Mihailovići su početkom dvadesetog stoljeća došli iz Zvornika, a Ristići su porijeklom iz Raške. U prvo vrijeme, Srbi iz Šamca išli su u crkvu u Crkvini. Objekat Srpske pravoslavne crkve Svetog Dimitrija, remek-djelo sakralne arhitekture, podignut je 1934. godine. Groblje im je prvobitno bilo u Škariću. Crkvina i Škarić su sela vrlo blizu Bosanskog Šamca.

Što se muslimana tiče, bosanski vezir Topal Osman-paša naselio je na područje Šamca ukupno 292 obitelji sa 628 muških članova: iz Užica 214 obitelji sa 452 muška člana, iz Sokola 31 obitelj sa 68 muških članova, iz Šapca 26 obitelji sa 57 muških članova i 21 obitelj užičkih Cigana sa 51 muškim članom. Narednih godina naselilo se i nekoliko muslimanskih obitelji iz Beograda. Doseljeni muslimani su upražnjavali i neke srpske običaje: đurđevdanski uranak, paljenje svijeća za krsnu slavu i drugo. U jednom austrijskom izvještaju od 16. svibnja 1863. godine navedeno je da se, povodom ovog naseljavanja, kršćanima uzima zemlja bez odštete, a u izvještaju od 4. lipnja iste godine ističe se ambicija Osman-paše da Šamac učini glavnim trgovačkim gradom u Bosni.

Poznate osobe

• Alija Izetbegović
• Sulejman Tihić
• Zoran Đinđić
• Mitar Trifunović Učo, narodni heroj
• Svetozar Pisarević, prvak Beogradske opere
• Mato Blažević, književnik
• Dino Fahrudin Avdibegović, pjesnik i pisac.

Sport

• FK Borac

Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

• opstinasamac.org
• bosanskisamac.net
• turizamsamac.org

Nedovršeni članak Bosanski Šamac koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bosanski Šamac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.