Srdela: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Ala Brale, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Nandrasec
m sitno-vp
Redak 42: Redak 42:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://sportski-ribolov.com/more/ribe/srdela/ Srdela - najvažnija riba Jadrana]
* [http://sportski-ribolov.com/more/ribe/srdela/ Srdela - najvažnija riba Jadrana] (pristupljeno 6. veljače 2014.)
* [http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=51 Riblje oko - Najslabija karika]
* [http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=51 Riblje oko - Najslabija karika] {{Nepostojeća poveznica}}
*
{{WProjekti
{{WProjekti
|commons=
|commons=

Inačica od 6. veljače 2014. u 12:38

Srdela
Srdela
Srdela
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Clupeiformes
Porodica: Clupeidae
Rod: Sardina
Vrsta: S. pilchardus
Dvojno ime
Sardina pilchardus
Walbaum, 1792

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvatskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.

Opis

Srdela je riba izdužena tijela koje je na bokovima spljošteno. Gornji dio tijela je modrozelenkast, a prema donjem boja prelazi u srebrnastu. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Tijelo joj je prekriveno povelikim ljuskama. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg.

Rasprostranjenost

Srdela se može naći u istočnom dijelu Atlantika između Islanda i Senegala. Uobičajena je riba u Sredozemnom moru, pogotovo na zapadu Sredozemlja, Jadranu i Crnom moru.

Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Olib, vanjska strana Dugog otoka, Paklinski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.

Način života i ishrana

Srdela se u pravilu kreće u plovama, nema stalno prebivalište, ali se ponajviše zadržava iznad ljušturastog, koraljastog i kamenitog dna ili onog obraslog algama. Hrani se planktonom i ostalim sitnim morskim organizmima.

Razmnožavanje

Srdele se mrijeste u hladnijim zimskim mjesecima kad se povlače dalje od obale u dubinu mora. Ispuštaju ogromne količine jajašaca koja plutaju površinom mora. U tim mjesecima ih je teško loviti.

Gospodarska vrijednost

Konzervirana srdela (sardina)

Srdela se smatra kraljicom riba. Spada u plave ribe i bogata je nezasićenim aminokiselinama omega-3 i omega-6 pa je vrlo zdrava. Ukusnog je mesa, lako probavljiva, bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, posebice vitaminima A, D i E te mineralima. Vrlo je tražena jer je među najjeftinijim ribama koje se mogu nabaviti svježe. Često se konzervira, a tako konzerviranu u Hrvatskoj je nazivaju sardina. U primorskim krajevima se usoljava a tako usoljena velika je poslastica. Najčešće se lovi mrežama plivaricama. Zauzima oko 60 posto cjelokupnog izlova ribe na Jadranu[1].

Izvori

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Srdela
Wikivrste imaju podatke o taksonu Srdela