Rajko Žinzifov: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 62.162.124.161, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Man Usk |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
{{wikipedizirati}} |
{{wikipedizirati}} |
||
'''Rajko Žinzifov''' ([[Veles]], [[1839.]] - [[Moskva]], [[1877.]]), [[makedonija|makedonski]] književnik i prevodilac. Do [[1858.]] školovao se u svom rodnom mjestu, a stanovito vrijeme bio je i pomoćni učitelj u [[Prilep]]u i [[Kilkis|Kukuš]]u. Te godine otišao je u [[Rusija|Rusiju]] gdje je završio Povijesno-filološki fakultet u [[Moskva|Moskvi]]. Ovdje je ostao do kraja svog života radeći kao profesor u nekoliko moskovskih [[gimnazija]]. Autor prve umjetničke pripovijetke kod Makedonaca (''Prošedbe''), prevodio je sa [[ruski jezik|ruskog]] (neke pjesme [[Puškin]]a, [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]], ''Slovo o polku Igoreve''), [[ukrajinski jezik|ukrajinskog]] (izbor iz ''Kobzara'' [[Taras Grigorovič Ševčenko|T. Ševčenka]]), [[češki jezik|češkog]] (''Kraljevdvorski rukopis''). a isto tako, i sa [[makedonski jezik|makedonskog]] i [[bugarski jezik|bugarskog]] na [[ruski jezik|ruski]]. Dugi niz godina surađivao je u mnogim ruskim listovima i časopisima pišući o teškom položaju [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] pod turskim ropstvom. Napisao je prvu biografiju [[Braća Miladinov|braće Miladinov]]. Poezija Rajka Žinzifova najznajčajniji je dio njegova stvaralačkog opusa. Njegove su glavne pjesničke teme: težak život porobljenih makedonskih naroda i bolni osjećaj promašenog ličnog života. Žinzifov ulazi u red istaknutih makedonskih pisaca i nacionalnih radnika u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Žinzifov piše i pjesme od koih najznačajne su: Glas i Veligden. |
'''Rajko Žinzifov''' ([[Veles]], [[1839.]] - [[Moskva]], [[1877.]]), [[makedonija|makedonski]] književnik i prevodilac. Do [[1858.]] školovao se u svom rodnom mjestu, a stanovito vrijeme bio je i pomoćni učitelj u [[Prilep]]u i [[Kilkis|Kukuš]]u. Te godine otišao je u [[Rusija|Rusiju]] gdje je završio Povijesno-filološki fakultet u [[Moskva|Moskvi]]. Ovdje je ostao do kraja svog života radeći kao profesor u nekoliko moskovskih [[gimnazija]]. Autor prve umjetničke pripovijetke kod Makedonaca (''Prošedbe''), prevodio je sa [[ruski jezik|ruskog]] (neke pjesme [[Puškin]]a, [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]], ''Slovo o polku Igoreve''), [[ukrajinski jezik|ukrajinskog]] (izbor iz ''Kobzara'' [[Taras Grigorovič Ševčenko|T. Ševčenka]]), [[češki jezik|češkog]] (''Kraljevdvorski rukopis''). a isto tako, i sa [[makedonski jezik|makedonskog]] i [[bugarski jezik|bugarskog]] na [[ruski jezik|ruski]]. Dugi niz godina surađivao je u mnogim ruskim listovima i časopisima pišući o teškom položaju [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] pod turskim ropstvom. Napisao je prvu biografiju [[Braća Miladinov|braće Miladinov]]. Poezija Rajka Žinzifova najznajčajniji je dio njegova stvaralačkog opusa. Njegove su glavne pjesničke teme: težak život porobljenih makedonskih naroda i bolni osjećaj promašenog ličnog života. Žinzifov ulazi u red istaknutih makedonskih pisaca i nacionalnih radnika u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Žinzifov piše i pjesme od koih najznačajne su: Glas i Veligden. |
||
Napisao je i poemu Krvava košula. On je napisao i prvi raskaz u makedonskoj literaturi sa naslovom: Na prošedba |
Napisao je i poemu Krvava košula. On je napisao i prvi raskaz u makedonskoj literaturi sa naslovom: Na prošedba. |
||
{{mrva-biog-knjiž}} |
{{mrva-biog-knjiž}} |
||
Inačica od 6. veljače 2014. u 14:08
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Rajko Žinzifov (Veles, 1839. - Moskva, 1877.), makedonski književnik i prevodilac. Do 1858. školovao se u svom rodnom mjestu, a stanovito vrijeme bio je i pomoćni učitelj u Prilepu i Kukušu. Te godine otišao je u Rusiju gdje je završio Povijesno-filološki fakultet u Moskvi. Ovdje je ostao do kraja svog života radeći kao profesor u nekoliko moskovskih gimnazija. Autor prve umjetničke pripovijetke kod Makedonaca (Prošedbe), prevodio je sa ruskog (neke pjesme Puškina, Ljermontova, Slovo o polku Igoreve), ukrajinskog (izbor iz Kobzara T. Ševčenka), češkog (Kraljevdvorski rukopis). a isto tako, i sa makedonskog i bugarskog na ruski. Dugi niz godina surađivao je u mnogim ruskim listovima i časopisima pišući o teškom položaju Južnih Slavena pod turskim ropstvom. Napisao je prvu biografiju braće Miladinov. Poezija Rajka Žinzifova najznajčajniji je dio njegova stvaralačkog opusa. Njegove su glavne pjesničke teme: težak život porobljenih makedonskih naroda i bolni osjećaj promašenog ličnog života. Žinzifov ulazi u red istaknutih makedonskih pisaca i nacionalnih radnika u 19. stoljeću. Žinzifov piše i pjesme od koih najznačajne su: Glas i Veligden. Napisao je i poemu Krvava košula. On je napisao i prvi raskaz u makedonskoj literaturi sa naslovom: Na prošedba.
