Djed Mraz: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u nekim zemljama istočne Europe bilo je zabranjeno ili neprikladno otvoreno slaviti [[Božić]] (kao vjerski praznik).Istodobno je umjesto do tada uobičajenog [[julijanski kalendar|julianskog]] uveden [[gregorijanski kalendar]]. Stoga se je [[božićno drvce]] postavljano u doba novogodišnje noći a Djed Mraz donosio darove djeci na doček nove godine.
Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u nekim zemljama istočne Europe bilo je zabranjeno ili neprikladno otvoreno slaviti [[Božić]] (kao vjerski praznik).Istodobno je umjesto do tada uobičajenog [[julijanski kalendar|julianskog]] uveden [[gregorijanski kalendar]]. Stoga se je [[božićno drvce]] postavljano u doba novogodišnje noći a Djed Mraz donosio darove djeci na doček nove godine.


Djed mraz ima dugu i bijelu [[brada|bradu]] i nosi čarobno [[žezlo]] čiji vrh sveg što dotakne pretvori u [[led]]. Živi duboko u [[tajga|tajgi]], vozi se na sanjkama koje vuku tri bijela konja ili [[los]]ovi.
Djed mraz ima dugu i bijelu [[brada|bradu]] i nosi čarobno [[žezlo]] čiji vrh sveg što dotakne pretvori u [[led]]. Živi duboko u [[tajga|tajgi]], vozi se na sanjkama koje vuku tri bijela konja ili [[sob]]ovi.
[[Datoteka:Dedek Mraz.JPG|mini|Dedek Mraz u Sloveniji]]
[[Datoteka:Dedek Mraz.JPG|mini|Dedek Mraz u Sloveniji]]
Djed Mraz je igrao u [[slavenski jezici|slavenskim]] jezicima, posebno u doba [[Socijalizam|socijalizma]] i [[komunizam|komunizma]] veliku ulogu, iako je tamo bio i ranije poznat. Lik je i dalje popularan u [[Srbija|Srbiji]] ''Deda Mraz'', u [[Češka|Češkoj]] ''Děda Mráz'' i u [[Slovenija|Sloveniji]] ''Dedek Mraz''.
Djed Mraz je igrao u [[slavenski jezici|slavenskim]] jezicima, posebno u doba [[Socijalizam|socijalizma]] i [[komunizam|komunizma]] veliku ulogu, iako je tamo bio i ranije poznat. Lik je i dalje popularan u [[Srbija|Srbiji]] ''Deda Mraz'', u [[Češka|Češkoj]] ''Děda Mráz'' i u [[Slovenija|Sloveniji]] ''Dedek Mraz''.

Inačica od 2. ožujka 2014. u 12:32

Djed Mraz, prikaz Ivana Bilibina.

Djed Mraz (rus. Дед Мороз/Ded Moroz) je lik sličan Djedu Božićnjaku. Izvorno je lik iz ruske bajke, koji je na Silvestrovo djeci dijelio poklone. Prikazan kao personifikacija zime, a često dolazi u pratnji svoje unuke Snjeguročke. U nekim zemljama istočne Europe vrlo je poznat i široko rasprostranjen običaj.

Djed Božićnjak predstavlja zapadnoeuropsku varijantu Djeda Mraza.

Pojam

U doba komunizma umjesto Svetog Nikole uveden je običaj dočeka Djeda Mraza, dok bi se Sveti Nikola rijetko spominjao.

Nakon Oktobarske revolucije u nekim zemljama istočne Europe bilo je zabranjeno ili neprikladno otvoreno slaviti Božić (kao vjerski praznik).Istodobno je umjesto do tada uobičajenog julianskog uveden gregorijanski kalendar. Stoga se je božićno drvce postavljano u doba novogodišnje noći a Djed Mraz donosio darove djeci na doček nove godine.

Djed mraz ima dugu i bijelu bradu i nosi čarobno žezlo čiji vrh sveg što dotakne pretvori u led. Živi duboko u tajgi, vozi se na sanjkama koje vuku tri bijela konja ili sobovi.

Dedek Mraz u Sloveniji

Djed Mraz je igrao u slavenskim jezicima, posebno u doba socijalizma i komunizma veliku ulogu, iako je tamo bio i ranije poznat. Lik je i dalje popularan u Srbiji Deda Mraz, u Češkoj Děda Mráz i u Sloveniji Dedek Mraz.

Lik je međutim danas uglavnom odbačena kao iz Sovjetskog Saveza uvozena umjetna zamjena za Božić, i više nije česta pojava. Uglavnom je još u Sloveniji (Dedek Mraz) i u Bugarskoj ostao popularan pod nazivom Дядо мраз (Djado Mraz).

Nakon sloma komunizma

Za Katoličku Crkvu i pravoslavne Crkve Djed Mraz je "komunistički izum".

Kod Hrvata katolika postoji Djed Božićnjak, a sličnu ulogu imaju sveti Nikola i sveta Lucija.[1][2][3]

Nakon pada socijalizma pravoslavnim crkvama teško pada riješiti se legende Djeda Mraza, jer je za ljude postao ista osoba kao i Sveti Nikola.

Izvori

  1. Prinosi Marko Dragić: Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata, Crkva u svijetu, 43 (2008), br.3, str. 413.-440.
  2. Velimir Brkić: Sveta Luca na božićna vrata kuca Zadarski list, 15. prosinca 2008.
  3. Silvio Braica: Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa, podlistak Božićni običaji u Splitu i srednjoj Dalmaciji (2), [[Slobodna Dalmacija], 20. prosinca 2004.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Djed Mraz